Teza: N.D.H. je toliko oklevetana da će biti potrebno uložiti velikog truda, rada i upoznavanja šire javnosti sa stvarnim povijesnim dogodovštinama. U prvim mjesecima N.D.H., doneseni su temeljni pravni i normativni propisi a u idućim su sve druge oblasti društvenog i državnog života obuhvaćene. N.D.H. je bila pravno i zakonski uređena nacionalna država hrvatskog naroda. Njena priroda, ciljevi i ustrojsvo su sukladna dugoročnim koristima hrvatskog puka, seljaštva, radništva, inteligencije i mladeži, zapisana u Ustaškim načelima.
- Vojni odnosi: presudna uloga Ustaškog pokreta
Neupitna je činjenica da su Ustaška načela predstavljala vid privremenog Ustava N.D.H., kao i da su ustaška organizacija i kadrovi predstavljali osnovu državne, upravne, gospodarske i političke vlasti. Prvih nekoliko mjeseci postojanja države Hrvatske na površinu su izbacili neke negativne pojave unutar Ustaškog pokreta, koje su omasovljenjem više izražene. U cilju otklanjanja negativnih pojava, 20. kolovoza 1941., je donesena „Zakonska odredba o Ustaškom stegovnom i kaznenom sudu u Zagrebu“, potpisana od Poglavnika. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe, proglašene od 22. kolovoza do 10. rujna 1941., Knjiga V.(Svezak 41.-50.), Uređuje: A. Matail. Tisak i naklada knjižare St. Kugli, Zagreb, Br. 2024, str. 1-5, Izvor: sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37507) Ona se odnosi na sve pripadnike Ustaške bojne pri Poglavniku, Ustaške vojnice redovite djelatne bojne, častničke i dočastničke škole, pričuvne ustaške bojbe za vrijeme djelatne službe, radne službe u ustaškom pokretu, Ustaške nadzorne službe, ureda ustaškog redarstva, ureda ustaške obavještajne službe i ureda obrambene službe. (Čl. 1., Isto, str. 1) Obuhvaćeni su svi pripadnici Ustaškog pokreta koji su osnovni nositelji državne, upravne i političke vlasti iz čega se može zaključiti da je u razdoblju 1941-1945., Ustaški pokret istoznačica države Hrvatske, neupitno prihvaćen od hrvatskog naroda. Ovim odredbama se nastojalo u korijenu onemogućiti zlouporaba moći i samovolja pojedinaca i grupa. Kazne stegovnih postupaka su smrtna kazna, doživotna teška tamnica, teška tamnica, tamnica, strogi zatvor, lišenje čina i odstranjenje iz ustaških redova. Vođstvo N.D.H. je bilo odlučno u iskorijenjivanju svih negativnih pojava. Morali su postojati razlozi za donošenje ove zakonske odredbe. 21. kolovoza donesena je „Zakonska odredba o oružničtvu u N.D.H.“ (Isto, str. 36-45). O značaju ove odredbe govori podatak da je potpisana od Poglavnika, Slavka Kvaternika, dr. A. Artukovića i dr. Milovana Žanića. Oružničtvo se definira kao vojnički ustrojena straža čiji zadatak je održavati javni red i mir, javnu, osobnu i imovinsku sigurnost. Oružnik je mogao biti jedino hrvatski državljanin, kojega krasi čestito ponašanje, da nije mlađa od 21, ni starija od 35. ljeta, da je neoženjen ili udovac bez djece, da je zdrav i visine 165 sm, da poznaje hrvatski jezik, da će služiti najmanje 4 godine i da je odslužila djelatnu službu u hrvatskom domobranstvu. (Isto, čl. 17, str. 40-41) Oružnik nije mogao biti oženjen, a ako se oženi bez prethodne dozvole, mora napustiti službu. Istog dana donesena je zakonska odredba o ustrojstvu oružničtva u N.D.H. (Isto, str. 46-54) Oružništvo je predstavljalo vojnu granu u državi Hrvatskoj. 16. kolovoza donesena je zakonska odredba o ustaškoj nadzornoj službi, koja je imala 4 grane: a) ustaško redarstvo, b) ustaška obavještajna služba, c) ustaška obrana i d) ustaški osobni ured. (Isto, str. 79-80) Njen zadatak je spriječavanje svake djelatnosti koja ugrožava slobodu države Hrvatske, mir, spokojnost i sigurnost hrvatskog naroda i tekovina oslobodilačke borbe Hrvatskog ustaškog pokreta. (Isto, Čl. 1., str. 79) U ovom razdoblju, jedan od uvjeta za zaposlenje, upis u srednju školu, fakultet ili državnu službu je pismeno svjedočanstvo ustaškog stožera o nacionalnom vladanju. U državi Hrvatskoj su nacija i vjera od krupnog značaja, kao i pojmovi Zavičaj, Domovina, etničko i nacionalno podrijeklo i roditelji sukladno Ustaškom manifestu.
- Radničko pitanje:
Vlasti N.D.H. su značajnu pažnju posvetili položaju, pravima i zaštiti radnika, s ciljem osigurati redoviti život. 13. kolovoza 1941., donesena je „Provedbena naredba…o određivanju najniže nadnice za radnike“. (Isti izvor, str. 11-22) Najniža nadnica iznosila je 4 kune po satu u N.D.H. U Zagrebu, najniža nadnica za muškarce i žene je ista. „Poslodavci su dužni u prvom redu zaposliti domaće radnike…“. (Isti izvor, Čl. 7., str. 219) a u nedostatku radnika iz drugih općina i kotareva. Vid suverenističke politike.
- Gospodarska politika: ratna privreda
N.D.H. je država Hrvatska koja je zbog sticaja ratnih okolnosti, oblikovana po mjerilima državnog intervencionizma u svim oblastima društvene organizacije. 20. kolovoza je donesen „Propisnik o radu državnog gospodarstva i o sastavu njegovog pomoćnog ureda“, (Isto, str. 23-26), u kojem se utvrđuje zadatak nadgledanja gospodarskog rada u državi Hrvatskoj (ustanove, tvornice, poduzeća, osobe). Dan ranije donesena je naredba o najvišoj cijeni konopljine stabljike (Isti izvor, str. 28-30) jer je ova biljka predstavljala osnovu za proizvodnju materijala za odjeću. 25. kolovoza je donesena naredba o ustrojstvu i djelokrugu stručnih kućanskih škola (Isto, str. 56-68), što svjedoči o pažnji koje su hrvatske vlasti posvetile hrvatskoj obitelji i gospodarskim odnosima. Tržišni odnosi i cijene su uređene odlukama državnih ustanova. 25. kolovoza je donesena naredba o cijeni stoke na sajmovima u N.D.H. (Isto, str. 70-71) Slobodno tržište uslijed ratnih uvjeta nije postojalo. Takav model nacionalne (ratne) privrede primjeren je svim europskim državama 40-tih godina 20. st., radi spriječavanja trgovinskih nepravilnosti. Svinjetina je bila najskuplja a najjeftinija jarad. (Isto, str. 70) Prema zakonskim odredbama, djeca ispod 12 godina smiju raditi samo lahke poslove u pratnji starijih.
U prvih 6 mjeseci (travanj-rujan), uspostavljena je primjerena državno-upravna i gospodarska organizacija, uključujući otvaranje novih carinskih postaja. Tako je 26. kolovoza državni rizničar dr. Vladimir Košak, naredio otvaranje carinskih izpostava u Đurmancu, Humu na Sutli i Macelju (Isto, str. 137-139) radi pojačanog prometa putnika i roba. Putničarstvo je predstavljalo jednu privrednu granu i pored ratnih okolnosti ljudi su putovali. Istog dana je naređeno otvaranje carinske ispostave višegradske carinarnice u Zvorniku. (Isto, str. 140) Dakle, odista je Drina bila međaš prema Srbiji i Balkanu. Istog dana je odlučeno o otvaranju carinarnice u Karlobagu i carinske izpostave u Starigradu. (Isto, str. 141) Carinske postaje opisuju teritorijalni prostor N. D.H. 27. kolovoza iste godine donesena je odredba o upravi židovskih stambenih zgrada. (Isti izvor, str. 155-156) Stanovi i kuće koje su nove hrvatske vlasti oduzele od Židova, daju se u zakup a zakupnina ide u blagajnu nadležnih gradskih poglavarstava. Oduzete nekretnine nisu dodjeljivane u vlasništvo pripadnicima ustaškog pokreta već su izdavane na privremeno korištenje uz plaćanje stanarine i zakupnine. Oduzete nekretnine su prenesene u državno vlasništvo N.D.H., o kojima su se starale gradska poglavarstva. Ustaše koje su se uselile, nisu nositelji stanarskog prava već su iste privremeno koristili uz naknadu. Kasniji komunisti su se uselili u iste stanove i kuće i neki su na koncu postali pravni vlasnici. Gospodarskom politikom uređena je proizvodnja i cijena kruha u N.D.H. Cijena 1 kg kruha bila je 5.50 kune. (Isto, str. 157) 29. kolovoza donesena je nadopuna zakonske odredbe o raspodjeli (tzv. komasacija) zemljišta. (Isto, str. 173-180) Državne ustanove solidno obavljaju svoj posao sve dok se ne osjete posljedice partizansko-četničkog ustanka. 2. rujna donesena je zakonska odredba o izvlastbi privrednih poduzeća (Isto, str. 201-204), sukladno kojoj Država može izvlastiti svako privredno poduzeće fizičke ili pravne osobe, u korist N.D.H., ako to traži potreba države i naroda. (Isto, str. 201) To je znak moći nacionalne države, što nosi kako prednosti u ratnim okolnostima, tako nedostatke kao što su proizvoljnost, površnost, samovolja, ideologija. Uglavnom se ova odredba odnosila na Židove koji ne žive na području N.D.H. i političke protivnike. Ovi odnosi su normativno uređeni premda pod utjecajem vođstva Ustaškog pokreta. Da je u nedavnoj prošlosti tuča predstavljala uobičajenu pojavu, svjedoči podatak da je 1. rujna donesena provedbena naredba o obveznom osiguranju od tuče duhana na području države. (Isto, str. 207-220) 27. kolovoza donesena je naredba o ograničenju prodaje benzina i benzinske smjese. (Isto, str. 265) Pričuva je bila strogo zabranjena i predmetom kazne. Državne vlasti su nastavile sa otvaranjem novih carinskih postaja. 4 rujna otvorena je carinarnica I. reda u Rumi, u Hvaru. Istog dana otvorena je carinarnica I. reda u Petrovaradinu kao i carinska ispostava kotoribske carinarnice u Babincu. (Isti izvr, str. 297-300) One su predstavljale hrvatske državne granice.
- Promjena naziva naselja:
U razdoblju pravoslavno-srbskih kolonizacija prve Jugoslavije, neka hrvatska naselja su imenom srbizirana te su stoga nove hrvatske vlaste nastojale ispraviti nepravdu. 19. kolovoza 1941., donesena je „Naredba o promjeni imena upravne općine Vojvoda Putnik…sela Putnikovo brdo u općinu Eugen Kvaternik selo Kvaternikovo brdo“. (Isto, str. 27) Općina „Vojvoda Putnik“ pripadala je kotaru Doboj, Velike župe Usore i Soli sa sjedištem u Tuzli. 15. srpnje istog ljeta je donesena Naredba o promjeni imena Srbske Moravice u Hrvatska Moravica. (Isti izvor, str. 55), Velike župe Modruš u Ogulinu, kotara Vrbovsko. 25. kolovoza donesena je naredba o promjeni imena upravne općine Pljeva kotara Jajce u obćinu Šipovo. (Isto, str. 117) 27. kolovoza donesena je zakonska odredba o promjeni imena grada Sriemski Karlovci u Hrvatski Karlovci. (Isto, str. 125)
- Znanost i umjetnost u N.D.H:
- kolovoza 1941., donesena je zakonska odredba o Hrvatskom državnom konzervatorijumu u Zagrebu. (Isti izvor, str. 81-88) Od 1. rujna istog ljeta mijenja se naziv „Akademija glazbe i kazališne umjetnosti u Zagrebu“ u „Hrvatski državni konzervatorij u Zagrebu“ (Isto, str. 88) 2. srpnja 1941., donesena su pravila Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. (Isti izvor, str. 221-232) Glavne struke (razredi) su a) povijest i jezikoslovlje, b) mudroslovlje (filozofija), pravne i društvene znanosti, c) matematika i prirodne znanosti, d) umjetnost. Imala je 45 stalnih članova koji su se birali doživotno. (Isto, Čl. 5., str. 223) To su mogle biti samo svjetonazorski neporočne i pristojne osobe.
- Teritorijalni prostor N.D.H: skrivana povijest
Poluotok Pelješac je bio u teritorijalnom sastavu N.D.H. što se može zaključito po odluci o osnivanju „Uzadružene zdravstvene obćine Orebić na Pelješcu“ kotara Dubrovnik. (Isto, str. 126). Hrvatske vlasti su suvereno ostvarivale vlast na dijelu dalmatinske obale i otoka izuzev dijela Dalmacije i otoka pod talijanskom okupacijom. Hrvatske vlasti su vršile, što nije dovoljno poznato, nepotpuni suverenitet na talijanskom okupiranom području. Naime, 29. kolovoza je donesena zakonska odredba o privremenom osnutku obćeg upravnog povjereničtva Nezavisne Države Hrvatske kod druge Armate talijanske vojske. (Isti izvor, str. 128-130) „Obće upravno povjereničtvo je privremena državna oblast u djelokrugu ministarstva unutarnjih poslova sa zadaćom, da usklađuje cjelokupnu građansku upravu u pogledu javnog mira i poredka s vojno-obrambenom djelatnošću druge Armate talijanske vojske, koju ona vrši na obalnom području Nezavisne Države Hrvatske“. (Isto, Čl. 1., str. 128) Ovime se baca drugačije svjetlo na odnos vlasti N.D.H. prema talijanskoj vlasti u Dalmaciji. Prešućuje se pravo hrvatskih vlasti na vršenje upravnih poslova na ovom području. Ovime se objašnjava zašto su nakon talijanske predaje, ove hrvatske zemlje vraćene u teritorijalni opseg države Hrvatske jer su postojale pravne osnove. Hrvatsko Povjereništvo se nalazilo u središtu, mjestu zapovjedništva druge Armate talijanske vojske danom 30. kolovoza 1941. (Isto, str. 129) Hrvatsko povjereničtvo je imalo upravnu vlast kojoj su podložne sve ustanove na području pod talijanskom okupacijom i dužni su bili izvršavati sve naloge iz oblasti javne sigurnosti i poretka. Za provedbu ove zakonske odredbe nadležno je ministarstvo unutarnjih poslova što upućuje na zaključak da su ova pitanja pripadala hrvatskoj unutarnjoj politici. N.D.H. se nikada nije odrekla hrvatske Dalmacije i otoka, kako klevetnički govore i pišu zlonamjerni ali nije bila dovoljno snažna da to učini prije 1943.
- Zdravstvena politika i demografija:
- kolovoza 1941., Poglavnik je potpisao zakonsku odredbu o izmjenama zakonske odredbe o zabrani i kažnjavanju uzrokovanog pomaknuća i o prekidu trudnoće. (Isto, str. 144-147) Prekid trudnoće je zakonom predviđen pod određenim uvjetima i nadzorom liječničkog povjerenstva. Vlasti N.D.H. su vodile politiku života. O značaju ove zakonske odredbe govori podatak da je potpisana od Poglavnika, ministra pravosuđa i bogoštovlja (dr. Mirko Puk), ministra zdravstva (dr. Ivo Petrić) i predsjednika zakonodavog povjerenstva dr. Milovana Žanića. Ova zakonska odredba ima utjecaj na više društvenih oblasti i svjedoči o skrbi vlasti za obitelj i djecu. 29. kolovoza donesena je zakonska odredba o ustrojstvu i radu Zavoda za izpitivanje liekova u Zagrebu. (Isto, str. 187-193) Propisano je da ni jedan lijek ne smije biti pušten u promet, ako nema znaka Zavoda za ispitivanje lijekova. To se odnosi na serume i cjepiva, kao i liekove za ljude i životinje. 26. kolovoza je donesena zabrana lova na trčke i lovostaja na fazane, kao da nije bilo ratnih dejstava. (Isto, str. 200) Kao posljedica stanja rata, 26. kolovoza donesena je odluka o racionalizaciji liekova sa popisom istih. (Isto, str. 259-263.) 10. rujna, donesena je zakonska odredba o osnivanju „Zdravstvene zaštite učenika“ (Isto, str. 304-307) što svjedoči o brizi hrvatskih vlasti za zdravlje učenika.
- Školska politika: opismenjavanje i prosvijećenost
Naročita pažnja posvećena je obrazovanju učitelja. U prvi razred učiteljskih škola u 1941-1942., upisano je ukupno 680 učenika, od čega 440 muških i 240 ženskih. (Isto, str.162) Cilj je masovno opismenjavanje i uključivanje sve školske djece u obrazovni sustav. Zanimljivo, u Sarajevu je upisano najviše muškaraca (60 učenika), što svjedoči o potrebama opismenjavanja naročito među Hrvatima muhamedanske vjere. 1. rujna otvoren je odjel realne gimnazije u Hrvatskim Karlovcima i donesena odluka o otvorenju državne građanske škole u Tomislavgradu. (Isti izvor, sr. 17-318) 30. kolovoza potpisana je zakonska odredba o otvorenju privatne potpune ženske realne gimnazije Zavoda sestara Dragocjene krvi s pravom javnosti u Banjoj Luci. (Isto, str. 233-234) Poslije Zagreba i Sarajeva, Banja Luka je predstavljala značajno kulturno i političko središte u državi Hrvatskoj. 3. rujna donesena je odredba da se školske godine 1941-1942., državna podpuna realna gimnazija u Bijeljini, pretvori u nepotpunu realnu gimnaziju. Slično se desilo u Prijedoru. (Isto, str. 235-236) Dakle, gradovi koji se danas nalaze u sastavu upravne vlasti RS, u ovom razdoblju su pripadali teritorijalnom području N.D.H.
- Upravna pitanja:
- rujna 1941., donesena je odredba o upravi svih stambenih zgrada onih osoba koje su iseljene s područja N.D.H., ili su to područje napustile, koje će preuzeti i njima upravljati gradska poglavarstva. (Isto, str. 301-302) U prvih nekoliko mjeseci države Hrvatske neke osobe su iseljene a neke same napustile N.D.H. To se uglavnom odnosi na pravoslavce i Srbe koji su u razdoblju 1918-1941., ostvarili neka prava nevaljalo. Primjer srbskih kolonizatora i tzv. solunskih boraca koji su u Slavoniji pod povoljnim uvjetima dobivali zemlju. Uglavnom se radilo o osobama koji nisu imali riješen status boravka u Hrvatskoj. N.D.H. je imala razvijenu središnju samoupravnu (Velike župe) i mjesnu (kotari) upravu koja je vodila upravne poslove od gospodarstva do redarstva. Skrbila je za koristi hrvatskog puka i države, koliko je mogla u uvjetima sve jačeg partizansko-četničkog ustanka. Izvršene su brojne reorganizacije s ciljem bolje učinkovitosti upravne vlasti. Tako je npr. selo i porezna uprava općine Vir (otok Vir), pripojen uredu u Pagu. (Isto, str. 313)
- Hrvatska ratna svakodnevnica:
- rujna 1941., donesena je odredba o priređivanju jednoličnog jela svakog ponedjeljka u svrhu štednje sa živežnim namirnicama. (Isto, str. 326-327) To je uključivalo doručak, objed (ručak) i večenu: u svim restoranima, kavanama i menzama svakog ponedjeljka bilo je samo jedno jelo za doručak, objed i ručak. Vrsta jela su određivala posebnička kućanstva odnosno poduzeća. Još jedna posljedica rata, štednje, manjka životnih namirnica i opće nesigurnosti. Kako su se ratna dejstva približavala glavnim središtima, državne i političke ustanove, postepeno su pažnju poklanjale pitanjima vojne obrane i pripremljenosti za obranu države Hrvatske.
- Hrvatski nacionalizam koji ne prelazi državne granice:
Pripadnici državnih, vojnih, upravnih i političkih ustanova su novačeni od članova i poklonika Ustaškog pokreta koji su polagali prisegu u kojoj se obvezno spominje Bog, N.D.H., Poglavar, zakoni države Hrvatske, hrvatski narod, ustav (Ustaški), obrana hrvatske Domovine i hrvatskog naroda. Prednost nacionalnih (hrvatskih) koristi na prvom mjestu što je svojstveno modernim suverenističkim pokretima. Ovakav nacionalizam ima pozitivno značenje i ne izjednačuje se sa šovinizmom.
Dr.sc. Ivica Ivo Josipović
Leave a Comment