Hrvatski jezik i kultura na australskom podneblju 1945. – 1990.

Abstrakt

Period od 1945. (svršetak Drugog svjetskog rata) do 1990. (uspostava suvremene Hrvatske države Republike Hrvatske) obuhvaća period kad je na australskom kontinentu došla do izražaja zvanična Hrvatska zajednica. Hrvati su već bili prisutni na australskom tlu od polovice 19. stolječa ali su se tokom vremena izgubili kao specifična etnička grupa, bili registrani pod nekim drugim, tuđim, imenom.  Tek uspostava prvog hrvatskog doma ili udruge u Adelaidu u Južnoj Australiji 1950. godine zatim u Sydney, Melbourne 1951. i 1952. u Perthu predstavlja početak hrvatske zajednice sa hrvatskim imenom.

Sve su te ustanove osnovali novodošli Hrvati, izbjeglice, iz ratom poharane Europe, iz kratkotrajne Hrvatske države. Iako je država bila slomljena nije bio slomljen hrvatski državnotvorni duh koji se nakon rata preselio u daleki kontinent Australiju i tu bacio svoju klicu. Slijedila je borba za priznanje hrvatskog identiteta i hrvatskog jezika i kulture.

Jezik je bio specifično važan, jer se je htio nametnuti tako zvani srpsko-hrvatski što je odgovaralo tadašnjoj jugoslavenskoj priči o jednom narodu i državi. Mnogi starosjedioci hrvatskog porijekla u Australiji podlegli su toj priči i umjesto da kažu da su Hrvati i govore hrvatski izjašnjavali su se Jugoslavenima a svoj jezik nazivali “naški”, u smislu naši ljudi, naši običaji, tako i “naš” jezik.

Za razliku od njih novodošli Hrvati instinktivno i deklarativno su se izjašnjavali Hrvatima i svoj jezik nazivali hrvatski što je izavalo zbunjenje, nedoumicu, pa čak i otpor od strane hrvatskih starosjedioca koji su u tim novodošljacima vidili opasnost njihovim nastojanjima da se čim prije asimiliraju u australsko društvo.

Svojim javnim nastupima Hrvati su bili preteča budućem australskom multikulturalizmu koji se tek sedamdesetih godina prošlog stolječa počeo kristalizirati na australskom podneblju. Braneći svoja prava, svoj identitet, Hrvati su u stvari branili i prava drugih etničkih zajednica u Austaliji. Suprotno tome bijaše nazivani od strane Jugoslavije ekstremistima, teroristima, fašistima. Tako je lokalna politika, stanje u kojem se našao Hrvatski narod nakon Drugog svjetskog rata u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji,  prenesena u Australiju. S time je borba za hrvatski identitet, jezik i kulturu, uključila i borbu za hrvatsku državu.

Stjepan Asić