By Prijedlog o proglašenju 5. lipnja Danom hrvatske zastve dobio je podršku i izglasan je u Hrvatskom saboru. Taj čin se poklapa sa ranijom deklaracijom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) o hrvatskom povijesnom grbu.
Tom prilikom Predsjenik Sabora Gordan Jandroković je zatražio da se u Sabornicu donese i replika trobojnice koja je pred 177. godina prvi put ovješena u Hrvatskom saboru prilikom ustoličenja bana Josipa Jelačića. Ta je ista trobojnica u Sabornici bila i povijesnog 30. svibnja 1990. godine kod konstituiranja prvog višestranačkog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
Treba nagalsiti da je uz ovu trobojnicu bila prisutna i trobojnica sa hrvatskim grbom koji je imao početno bijelo polje. Ustvari to je bila jedina zastava u uporabi vani u iseljeništvu cijelo vrijeme postojanja Jugoslavije i normalno je da bude prva hrvatska trobojnica u općoj uporabi nakon vieštranačkih izbora u svibnju 1990. sve dok nije izglasana sadašnja državna zastava Republike Hrvatske, određena zakonom 21. prosinca 1990. uključujući grb i himnu.
Ovim jednoglasnim proglašenjem 5. lipnja Danom hrvatske zastave nadam se da će prestati dosadašnje kritike, podjele, oko ispravnosti kad je u pitanju hrvatski grb pogotovo nakon deklaracije HAZU:…
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) usvojila je Deklaraciju o hrvatskom povijesnom grbu. U ovom dokumentu, najvažnija znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj, izrazila je stav da šahirani hrvatski grb s prvim bijelim poljem nije kontroverzan, već da je, naprotiv, dio povijesne baštine i pripada hrvatskoj heraldičkoj i vexilološkoj baštini. Dozvoljena su i bijela i crvena polja, čime se stavlja točka na stigmatizaciju povijesnih simbola.
Što se tiće iseljeništva hrvatska trobojnica je uglavnom imala hrvatski grb sa početnim bijelim poljem. Specifično za mnoge koji ne poznaju rad i djelovanje hrvatskih iseljeničkih organizacija tog vremena često se ovakva hrvatska zastava sa grbom miješa sa ustaškom zastavom.
Znam iz iskustva prilikom promjena koje su nastale 1990. godina veliki broj novo pristalih Hrvata kad je došlo do konačne izrade današnje državne zastave sa prvim crvenim poljem i sa krunom na vrhu zahtjevali su da se sa australskih domova skine dosadašnja trobojnica jer da je to “ustaška” zastava.
Ustvari u mnogim hrvatskim domovima, klubovima, uz sadašnju državnu hrvatsku zastavu vije se i ona prijašnja, uvijek zajedno, nikada odvojeno. Dali će se eventualno prestati isticati to je do članstva tih ustanova a ne do diktata izvana. Po tom prijašnjom, možemo slobodno reči nacionalnom zastavom, nikla je u Australiji sadašnja hrvatska zajednica.
Tražiti njeno skidanje je nerazumjevanje zajednice i politiziranje hrvatske zastave i grba. Hrvatski grb i zastava nebi smjeli biti kamen smutnje jer kao i narod ti naši simboli prošli su kroz mnoge bune i bunice. Isticani su bili i vrednovali prema povijesnim trenutcima tog vremenima.
Hrvatski grb je starijeg porijekla još od kraja 15. stolječa dok je hrvatska trobojnica prvi put isticana 1848. a kao zastva Trojednog hrvatskog kraljevstva od 1867. do 1918.
Mogli bi još dodati da se taj isti hrvatski grb sa prvim bijelim poljem nalazi i na krovu crkve sv. Marka koja građena sredinom 13. stolječa a ….
Regotizirana je prema nacrtima Hermanna Bolléa od 1876. do 1882., kad je izveden krov od glaziranoga raznobojnog crijepa s grbovima Trojedine Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te Grada Zagreba..
Čak i na Prvom općem sabora Hrvatske demokratske zajednice na plakatu u pozadini koji je glasio I mi smo Hrvatska sa obe strane bila su dva hrvatska grba sa početnim bijelim poljem.
Vječno živila!
Stjepan Asić
