Zašto je Hrvatska sličnija Crnoj Gori i Balkanu nego jednoj Sloveniji….

Ukoliko želimo sagledati hrvatsku stvarnost onda moramo praviti usporedbe Hrvatske i ostatka bivše Jugoslavije uključujući i Sloveniju. No, to bi izgledalo tako da Hrvatsku s jedne strane uspoređujemo s Slovenijom a s druge strane s ostalim republikama i pokrajinama bivše države. No, treba raditi i usporedbe Hrvatske i većinskog hrvatskog područja u BiH (Herceg-Bosna) s Slovenijom i drugim republikama i pokrajinama bivše države uključujući naravno i dominantne (većinake)nehrvatske dijelove BiH odn. RS i većinski bošnjački prostor (Bosna). Zašto? To je stoga jer je Hrvatska unutar EU poput Slovenije pa onda valja sagledati koliko se najmlađa članica EU uklopila u sveukupni ambijent i tkivo EU u odnosu na jednu Sloveniju. To će reći da vidimo koliko Hrvatska ‘drži korak’ s ‘deželom’ a koliko je ‘u raskoraku’ s njim. I obrnuto, koliko Hrvatska i dalje “dijeli” samoidentifikaciju s bivšim “bratskim i sestrinskim” republikama i pokrajinama koje su van EU. Usporedba i jednoga i drugoga nam zapravo predstavlja ‘realnog pokazatelja’ srastanja s ‘novim domom’ u političkom smislu (EU unutar koje je i “podtriglavska republika”) i stvarnoga ‘raskida’ s republikama i pokrajinama koje sačinjavahu bivši državu van okvira EU iliti “Zapadni Balkan”. Primjerice, pitanje koje traži odgovor je i koliko najmlađa članica EU tj. Hrvatska pozitivno utiče na većinski hrvatski dio u BiH (Herceg-Bosna) u suobličenju s EU i odmakom od “Regiona” pa time i ostatak tronacionalne države pa u širem smislu i exaustro-ugarske Vojvodine ili pak stvari idu u suprotnom smjeru. Točnije, Herceg-Bosna ostaje talac Banja Luke i Sarajeva i čvrsto vezana za tzv. Zapadni Balkan daleko od ulaska u okvire EU a i sama Hrvatska sve više nalikuje jednoj Crnoj Gori u ‘vječitim’ obranama od srbijanskih pretenzija svih vrsta i oblika pače i jednoj Vojvodini koja se “oprostila” od Srednje Europe pred 108 godina i već dobrano poprimila balkanski kulturni obrazac. Da bismo prikazali pokazatelj napisanoga evo jednoga pokazatelja pa prosudimo sami.

Balkanska ‘folk’ glazba ili “cajke”

Balkanska ‘folk’ glazba može poslužiti kao dobar pokazatelj sličnosti i razlika između Hrvatske i Slovenije s obzirom na tematiku ovoga teksta. Naime, u Hrvatskoj je balkanska ‘folk’ glazba gotovo stalno ili isključivo na svih 10 mjesta najslušanijih pjesama top-ljestvica. U Sloveniji pak između 5 i 15 mjesta. U Hrvatskoj se balkanski turbofolk sluša svaki dan i dio je svakodnevice za razliku od ‘republike ispod Alpa’ gdje je ona najslušanija u vrijeme vikenda i nije toliko dio svakodnevice nego više opuštanja za vikend. U Hrvatskoj postoji radiopostaja FM koja je najslušanija u Hrvatskoj i praktično 0-24 emitira folk glazbu. U Sloveniji to nije slučaj. Istina jest da Hrvati imaju Thompsona i njemu slične ali to ipak ne mijenja suštinu stvari mada u određenoj mjeri ‘popravlja’ stvar. Stoga, sve ovo je zapravo prvenstveno stvar hrvatskoga naroda. Na njemu je da odabere. Da li Srednju Europu i Mediteran ili pak (staro)novo tj. Balkan. Kako bude odgajao svoje mlade i buduće naraštaje tako će mu i biti. A da bi mu se olakšao izbor stalno mu treba ponavljati riječi Aleksandra Tijanića da je ‘folk’ glazba ‘bomba’ koju Srbija sprema za Hrvatsku i daje savjet Hrvatima da tu glazbu suzbijaju kako znaju i umiju. Isti taj Aleksandar Tijanić je tvrdio da je spomenuta glazba uništila Srbija (lake note, niske strasti, promoviranje nemorala i obijesti u spletu raznih istočnjačkih stilova pomiješanog i sl., jednostavnih nota bez dubljeg sadržaja uz puno žestokog ritma i dr.) a mogla bi i Hrvatsku.

Pa, usprotivimo se!