Zarobljena Hrvatska ili zarobljeno društvo?

(istraživanje: korupcija, treći dio)

Evo da malo rezimiramo što smo čitali do sada. Dakle, nakon uvodnog dijela, u prvom smo dijelu obradili korupciju sa aspekta njenog lošeg djelovanja na ekonomiju i hrvatsko društvo, uz obrazloženje pristupa korupciji. Pritom, preventiva korupcije ima jako važnu ulogu, jer ona rješava zasigurno 90% koruptivnih dijela, ali za nas u Hrvatskoj to je potpuna nepoznanica. Zatim smo u prvom dijelu obradili problematiku definiranja korupcije, promatrano sa aspekta ključnih međunarodnih organizacija, kao i pogleda na korupciju i njenog definiranja od strane meritornih svjetskih znanstvenika. Pritom smo objasnili pojavu rent-seekinga te smo dotaknuli istraživanja korupcije u Hrvatskoj. U drugom smo dijelu obradili tri vrste korupcije promatrano sa aspekta legalnosti te smo vidjeli da postoji legalna korupcija, a zatim nepotizam kao polu-legalna korupcija, a tek zatim, nama dobro poznata i svakodnevna, nelegalna korupcija.

Potrebno je navesti da knjiga, koja će izaći iz tiska sredinom ove godine, detaljno obrađuje problematiku makro nacionalnih sustava i njihov značaj za funkcioniranje države. Drugi dio knjige odnosi se na problematiku korupcije, a kao poseban, treći dio knjige prikazat ćemo demografsku problematiku i migracije na svjetskoj razini, kao i na razini EUa, uz poseban osvrt na Hrvatsku.

Sada ću, u nastavku, u skraćenom obliku, obraditi jedno poglavlje u knjizi, a to je cijena korupcije, odnosno, rezultat istraživanja koje pokazuje koliko Hrvatska ima štete od korupcije koja se u Hrvatskoj godinama kontinuirano odvija. Treba objasniti da korupcija na nacionalnom nivou može biti mjerljiva, što je dokazalo istraživanje i izračun koji je objavljen 2019., a koji je koristio podatke za 2018. godinu. Posebna grupa specijalizirana za izračun korupcije, koja djeluje u sastavu Europskog parlamenta, izračunala je kolike štete korupcija proizvodi u državama EUa. Za ovo kratko izvješće navesti ću samo konačne rezultate.

 CITIRAM PODATKE IZ IZVJEŠĆA:

Dakle, istraživanje je pokazalo da korupcija proizvodi Hrvatskoj štetu u iznosu od 8,5 milijardi eura svake godine, a što je više od 13,5% iznosa hrvatskog BDPa.

Da li je to prihvatljivo za Hrvatsku? Mislim da je pitanje više nego smiješno!

A da li je to na razini drugih država EUa?

Evo, kao dio odgovora navodim podatak iz Izvješća, koje, primjerice, za Njemačku kaže da korupcija u Njemačkoj „pojede“ Njemačkoj preko 104 milijarde eura svake godine, a što čini oko 4% njemačkog BDPa.

Dakle, korupcija u Njemačkoj godišnje oštećuje njemački BDP 11 puta više nego je taj iznos, u apsolutnom smislu, u Hrvatskoj, ali za njemačku je to 4% BDPa, a za Hrvatsku 13,5%.

U knjizi će se prikazati analiza cijene korupcije svih država EUa te će tek tada ta analiza pokazati da li smo i u tome rangirani na dnu ili na vrhu EUa. Ostavljam to za one koje to zanima, a koji će to moći vidjeti u knjizi koju najavljujemo. U knjizi će biti također procjena štete od iseljavanja mladih i obrazovanih građana Hrvatske pa će onda te dvije štete biti veoma zabrinjavajuće,,, u najblažem smislu riječi.

Samo ću napomenuti da ovim člankom završavam skraćeno obrazloženje knjige „Zarobljena Hrvatska ili zarobljeno društvo?“ uz napomenu da neću na ovom portalu pisati o trećem dijelu knjige, a to su demografija Hrvatske te migracije i iseljavanje u svijetu, EUu i Hrvatskoj. Tu se u knjizi detaljno navode razlozi, činitelji, podaci godišnjih kretanja, kao i poveznice sa društvenim kretanjima, a ponajprije poveznica sa ekonomijom.

Neuređena država, kao što je Hrvatska, osuđena je na iseljavanje svojih obrazovanih mladih građana, ali o tome možete čitati u knjizi koja taj problem detaljno, stručno i znanstveno obrađuje.

Stanje u Hrvatskoj veoma je teško, jer sada dolaze na površinu mnogi problemi koji su godinama gurani pod tepih poradi neznanja političara, kao i njihove pohlepe. Sistem „ne talasaj“ kao da se ipak urušava što je dobro za Hrvatsku i za njenu i našu budućnost. Hrvatska se politička scena ozbiljno trese, ali ponavljam, ovim tekstovima ne želim nikoga rušiti već želim da znanjem, domoljubljem, radom, poštenjem, i ljudskim pozitivnostima osiguramo vjerodostojnost države i njeno funkcioniranje, jer to je ključni činitelj i uvjet da naši mladi i obrazovani građani ne odlaze iz Hrvatske i da pokrenemo kotač boljitka.

Na tom puni neka nam dragi Bog pomogne!

Prof. dr. sc. Tihomir Luković