Rasprava o ukidanju poreza na mirovine ponovno je otvorila važno pitanje pravednosti mirovinskog sustava i stvarnih učinaka predloženih mjera na većinu umirovljenika. Iako se prijedlog u javnosti često predstavlja kao opće rasterećenje svih umirovljenika, dostupni podaci i način obračuna jasno pokazuju da koristi nisu ravnomjerno raspoređene.
Porez na mirovine danas se obračunava isključivo na dio mirovine koji prelazi 600 eura, i to po stopi umanjenoj 50% od lokalno propisane za porez na dohodak. Posljedično, pola od 1,2 milijuna umirovljenika, čije su mirovine do 600 eura, od potpunog ukidanja poreza ne bi imale nikakvu izravnu korist. Čak i u širem rasponu, do 800 eura mirovine, učinak bi bio vrlo ograničen, gotovo pa simboličan. Upravo tu leži ključni problem, mjera koja se javno komunicira kao univerzalna, u praksi najviše koristi onima sa višim mirovinama.
Primjeri to jasno ilustriraju. Umirovljenik sa mirovinom od 700 eura ukidanjem poreza dobio bi oko 10 eura veću mirovinu, a onaj sa mirovinom od 800 eura oko 20 eura. Istodobno, npr. umirovljeni saborski zastupnik sa mirovinom od oko 2.500 eura ostvario bi povećanje koje bi na mjesečnoj razini iznosilo čak oko 200 eura. Takav omjer učinaka teško je pomiriti sa načelom pravednosti, razmjernosti, socijalne osjetljivosti i interesa većine umirovljenika, osobito ako se zna da više od dvije trećine od 1,2 milijuna umirovljenika prima takozvane radničke mirovine koje su većinom znatno ispod praga dostojnog života.
Zato se nameće logično pitanje, ako se ide u ukidanje poreza na mirovine, treba li to činiti linearno ili ciljano? Ako će se porez formalno ukinuti za sve, a stvarna korist ostvariti uglavnom na mirovinama iznad 600 eura, tada je nužno paralelno uvesti kompenzacijske mjere za one koji od te odluke ne profitiraju. To se ne odnosi samo na mirovine do 600 eura, nego i na većinu preostalih radničkih mirovina koje čine okosnicu sustava.
Jedno od rješenja, o kojem se u javnosti govori, jest znatno podizanje osobnog odbitka za mirovine, primjerice na 1.000 ili 1.200 eura. Takav pristup, koji zagovaraju i pojedini politički akteri, omogućio bi da se većina umirovljenika u potpunosti oslobodi poreznog opterećenja, dok bi se zadržala određena progresivnost za relativno visoke mirovine. Time bi se postigao socijalno pravedniji učinak, ali i dalje mirovine do 600 eura ostaju bez ikakvog benefita ukidanjem poreza, uz tek simboličan za mirovine od 800 eura ili nešto iznad toga.
Pitanje ukidanja poreza na mirovine ne bi se smjelo svoditi na jednostavno „za“ ili „protiv“. Ključno je kako, kome i sa kakvim ukupnim učinkom. Ako je cilj poboljšati materijalni položaj većine umirovljenika, tada mjera mora biti praćena jasnim korektivima, u prvom redu kroz izravno povećanje najnižih i radničkih mirovina. Bez toga, postoji realan rizik da se donese odluka koja će formalno zvučati pravedno, ali će u praksi samo dodatno produbiti već postojeće razlike unutar umirovljeničke populacije.
#mirovine #poreznareforma #pravednost #socijalnapravda #radničkemirovine #umirovljenici #javnepolitike #fiskalnaodgovornost #lokalnasamouprava #dostojanstvenastarost
U Zagrebu, 08.02.2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof
Leave a Comment