Kako je jedino Blok umirovljenici zajedno (BUZ) među umirovljeničkim strankama reagirao i razotkrio ono što smatramo podvalom Vlade, uz sufliranje HSU-a, oko tzv. „ukidanja poreza na mirovine“, jasno je da unaprijed nije bilo moguće procijeniti kakav će biti odjek u javnosti.
Na naše zadovoljstvo događa se pozitivan „klik“ kod sve većeg broja umirovljenika koji su shvatili što želimo postići postavljanjem uvjeta za podršku ukidanju poreza na mirovine. Upravo zato smatram potrebnim dodatno i detaljnije pojasniti naš stav, uz pregledne primjere, kako bi i oni kojima možda još nije potpuno jasno mogli lakše razumjeti ono što im je do sada promaklo.
O tome što ukidanje poreza znači za pojedine mirovine ne treba posebno elaborirati već samo kratko kazati da ukidanje poreza na mirovine za 700 tisuća umirovljenika sa mirovinama do 600 eura ne donosi ništa, za slijedećih 100 tisuća umirovljenika sa mirovinama 600 – 700 eura prosječno cca 5 eura veću mirovinu, za daljnjih 100 tisuća odnosno sa mirovinama do 800 eura prosječno cca 10 eura. Dakle za cca 900 tisuća radničkih mirovina, što čini tri četvrtine od 1,2 milijuna umirovljenika, ukidanje poreza donosi od ništa pa do mrvica za mali dio njih.
Što donosi uvjet BUZ-a.
Naš uvjet je jednostavan, tražimo korekciju AVM-a za razliku nastalu zato što se mirovine godinama nisu usklađivale sa 100% rastom plaća ili cijena. BUZ predlaže da se kao temelj uzme rast plaća.
Ne tražimo ništa više od onoga što je umirovljenicima sustavno uskraćivano kroz postojeći model usklađivanja mirovina. To konkretno znači da bi AVM, umjesto sadašnjih 14,84 eura, trebao biti najmanje 20% viši, odnosno 17,80 eura, a za najniže mirovine AVM bi bio 18,90 eura. Tako bi najniža mirovina za 25 godina staža iznosila 472,50 eura, za 30 godina staža najniža mirovina bi bila 567 eura, za 35 godina staža najniža mirovina bi iznosila 661,5 eura, za 40 godina staža najniža mirovina bi iznosila 756 eura.
Budući da su od primjene sadašnje formule prosječne plaće rasle približno 20% brže odnosno više od mirovina, tražimo da se ta razlika ispravi kroz naš uvjet za podršku ukidanju poreza na mirovine. Taj bi se model odnosio na sve „radničke“ mirovine (mirovine po općim propisima), i one koje danas nisu oporezive, kao i one koje se nalaze u poreznim škarama.
Što primjena uvjeta BUZ-a konkretno znači za mirovine od 600, 700 ili 800 eura pokušati ću objasniti u nekoliko rečenica kroz primjere primjene uvjeta odnosno AVM-a od 17,80 eura što u stvarnosti rezultira povećanjem „radničkih“ mirovina od 20%..
Trenutna mirovina od 600 eura bi se povećala na 720 eura
Trenutna mirovina od 700 eura bi se povećala na 840 eura
Trenutna mirovina od 800 eura bi se povećala na 960 eura
Kada bi se uz primjenu uvjeta BUZ-a i dalje uračunavao porez na mirovinu onda bi na navedene mirovine to izgledalo ovako:
Mirovina od 600 eura koja se povećala na 720 eura umanjuje se za porez 12 eura = 708 eura
Mirovina od 700 eura koja se povećala na 840 eura umanjuje se za porez 24 eura = 816 eura
Mirovina od 800 eura koja se povećala na 960 eura umanjuje se za porez 36 eura = 924 eura
Kada bi se bezuvjetno provelo ono što su Vlada i HSU dogovorili onda bi to izgledalo ovako:
Trenutna mirovina od 600 eura bi ostala ista jer se mirovina do 600 eura ne oporezuje
Trenutna mirovina od 700 eura bi se povećala za 10 eura ukinutog poreza
Trenutna mirovina od 800 eura bi se povećala za 20 eura ukinutog poreza
Što primjena uvjeta BUZ-a konkretno znači i za mirovine od 1.000, 1.100 ili 1.200 eura koje prima manje od 5% umirovljenika, naravno uz potpuno iste uvjete kao i za niže mirovine
Trenutna mirovina od 1.000 eura bi se povećala na 1.200 eura
Trenutna mirovina od 1.100 eura bi se povećala na 1.320 eura
Trenutna mirovina od 1.200 eura bi se povećala na 1.440 eura
Kada bi se i dalje uračunavao porez na mirovinu onda bi na navedene mirovine to izgledalo ovako:
Mirovina od 1.000 eura povećana na 1.200 eura umanjena za porez 60 eura = 1.140 eura
Mirovina od 1.100 eura povećana na 1.320 eura umanjena za porez 72 eura = 1.248 eura
Mirovina od 1.200 eura povećana na 1.440 eura umanjena za porez 84 eura = 1.356 eura
Kada bi se bezuvjetno provelo ono što su Vlada i HSU dogovorili onda bi to izgledalo ovako:
Trenutna mirovina od 1.000 eura bi se povećala za 40 eura ukinutog poreza = 1.040 eura
Trenutna mirovina od 1.100 eura bi se povećala za 50 eura ukinutog poreza = 1.150 eura
Trenutna mirovina od 1.200 eura bi se povećala za 60 eura ukinutog poreza = 1.260 eura
Vjerujem da nakon ovih pojašnjenja više ne bi trebalo biti dvojbi oko toga što BUZ traži i zašto nećemo podržati ukidanje poreza na mirovine bez uvažavanja postavljenog uvjeta.
Zašto sada, zašto baš taj uvjet, koliko je to ukupno eura i kakve veze ima porez sa traženim uvjetom… su pitanja koja će vjerojatno mnogi postaviti.
Uvjet postavljamo upravo sada jer je ovo trenutak kada postoji politički prostor za njegovo ostvarenje. Logika je jednostavna, želite našu podršku, onda morate pokazati spremnost podržati i ono što je stvarno u interesu svih umirovljenika.
Što kaže matematika? Koliko je traženi uvjet težak u eurima? Od kuda pokriti potreban iznos koji se kreće cca 1,6 milijardi eura.
Postavljenim uvjetom se radničke mirovine povećavaju u prosjeku za cca 150 eura. Dakle 880 tisuća „radničkih“ mirovina X 150 eura X 12 mjeseci = cca 1,6 milijardi eura. Kako je obzirom na rastuću inflaciju potpuno jasno da će se u proračunu naći nekoliko milijardi eura više od planiranih, jasno je da novac nije problem, kao i da se nikome ništa ne treba „uzimati“, ali ono što moguće jeste problem, što je bio i do sada, je nedostatak političke volje Vlade i njenih satelita, u prvom redu same Vlade odnosno Andreja Plenkovića na čelu iste.
Jasno je kako ukidanje poreza na mirovine i uvjet koji smo postavili utječu na standard umirovljenika što znači da ih treba promatrati u istom kontekstu. Treba imati na umu i da se radi o prihodima jedinica lokalne samouprave (JLS) koje bi ukidanjem poreza ostale bez približno 200 milijuna eura. Vrlo je izgledno da bi dio tog manjka bio nadoknađen kroz više cijene komunalnih usluga. Te veće cijene ne bi najviše osjetili oni koji bi dobili najveće porezne olakšice, nego upravo umirovljenici sa najnižim mirovinama, oni koji od ukidanja poreza ne bi dobili ništa ili tek simbolične iznose.
Nije isključeno da, dijelom i zbog kritika BUZ-a te rastuće reakcije umirovljenika, Vlada odustane od potpunog ukidanja poreza i umjesto toga podigne porezni prag, primjerice na raspon između 1.200 i 1.500 eura, no to ne mijenja naš zahtjev niti razlog zbog kojeg je postavljen.
Nadalje, često se može čuti argument da su umirovljenici „već platili sve poreze“ kroz radni vijek. Formalno gledano, to nije točno jer se na mirovinske doprinose iz bruto plaće ne plaća porez. To, naravno, ne znači da porez na mirovine mora postojati. U brojnim članicama EU on postoji jer se mirovina tretira kao dohodak, dok ju drugi politički i društveni pristupi promatraju kao svojevrsnu rentu na minuli rad. I jedno i drugo tumačenje legitimno je pitanje trenutnog političkog izbora ili tumačenja.
Može se naravno razgovarati i o modelu prema kojem bi, uz povećanje mirovina zadržao i porez na mirovine, ali uz podizanje neoporezivog cenzusa najmanje do razine minimalne plaće, odnosno oko 800 eura, dok bi prikupljena sredstva bila dominantno usmjerena na poboljšanje standarda umirovljenika u JLS. Za svako ozbiljno rješenje potrebni su politička volja, znanje i sposobnost sagledavanja posljedica u što širem kontekstu.
Na kraju, ohrabruje činjenica da je uz BUZ stala i relevantna umirovljenička udruga, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), što daje nadu da zajedničkim djelovanjem možemo snažnije zagovarati rješenja u interesu svih umirovljenika, a ne samo pojedinih skupina ili kategorija.
U Zagrebu, 28. 05. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
Leave a Comment