By Poštovane kolegice i kolege,
dok govorimo o globalnoj energetskoj krizi i mjerama koje je Vlada predstavila kako bi zaštitila građane, paralelno se događa nešto što bih nazvala jednom malom, lokalnom hrvatskom krizom. I to krizom povjerenja.
U posljednjih nekoliko mjeseci javlja mi se sve veći broj građana s istim problemom. Drastično povećani računi za električnu energiju. Ljudi traže objašnjenje, ali ga ne dobivaju.
I ono što je posebno važno naglasiti, to nisu ljudi koji su odjednom počeli trošiti više. Ne radi se o novim uređajima, ne radi se o promjeni navika. Oni sami kažu, i to ponavljaju iz slučaja u slučaj, da žive isto kao i prošle godine. A računi su im značajno veći.
I kada pogledate te primjere, kada ih usporedite, pojavljuje se jedan zajednički nazivnik. Ugradnja novih digitalnih brojila koja se očitavaju daljinski.
Ne tvrdim danas da su ta brojila neispravna. Ne tvrdim ni da je problem jednostavan. Ali tvrdim nešto drugo, a to je puno važnije. Građani ne vjeruju sustavu. I imaju razloga za to.
Jer kada se obrate HEP-u, kako mi kažu, često nailaze na zid. Njihovi prigovori se ignoriraju ili im se automatski odgovara da je riječ o povećanoj potrošnji, čak i kada oni tvrde da do te potrošnje nije došlo.
To nije prihvatljivo.
U energetici, kao i u svakoj javnoj usluzi, povjerenje je temelj. A povjerenje se ne gradi tako da građanima kažete “vi ste krivi” i zatvorite predmet.
Zato sam prošli tjedan uputila konkretna pitanja ministru gospodarstva. I ta pitanja nisu politička, nego vrlo tehnička i vrlo razumna.
Koja se točno brojila ugrađuju u Hrvatskoj? Tko ih proizvodi? Jesu li certificirana i uredno ovjerena?
Jesu li testirana u realnim uvjetima, u kućanstvima kakva danas imamo, s LED rasvjetom, inverterima, pametnim uređajima?
Dodatno želim podsjetiti da ovo nije pitanje koje se prvi put otvara. Još 2017. jedno istraživanje u Nizozemskoj pokazalo je da određeni tipovi digitalnih brojila mogu imati značajna odstupanja u specifičnim uvjetima potrošnje. Upravo zato su na razini Europske unije dodatno unaprijeđeni standardi i metodologije testiranja.
Ne tvrdim da je to slučaj u Hrvatskoj. Ali upravo zato je važno da znamo jesu li brojila koja se danas ugrađuju testirana u realnim uvjetima kakve imaju moderna kućanstva.
Koliko je građana podnijelo prigovor nakon ugradnje novih brojila? I koliko je puta utvrđeno da je problem bio u samom mjernom uređaju?
I ono ključno pitanje. Može li građanin jednostavno, jasno i bez dodatnog troška provjeriti ispravnost brojila ako sumnja u račun?
Jer danas to nije slučaj. Danas je postupak kompliciran, nejasan i često na teret građana.
Zato ću se, osim ministru, obratiti i izravno HERA-i, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji i HEP-u. Jer ovdje se ne radi o jednoj žalbi, nego o obrascu koji se ponavlja.
I želim biti vrlo jasna. Ne dovodim u pitanje modernizaciju sustava. Naprotiv. Kao inženjer, itekako razumijem važnost digitalizacije i pametnih mreža.
Ali modernizacija bez povjerenja nije napredak. To je problem.
Ako su brojila ispravna, onda to treba jasno pokazati. Transparentno. Provjerljivo. Na način koji građani razumiju.
Ako nisu, onda to treba priznati i ispraviti. Najgore što možemo napraviti jest ignorirati ljude koji nam se javljaju i reći im da problem ne postoji.
Jer za njih problem postoji. I vidi se na njihovim računima.
Zato danas ne tražim politički odgovor. Tražim činjenice.
I tražim nešto vrlo jednostavno.
Da svaki građanin ove zemlje može dobiti jasan odgovor na pitanje:
Zašto mi je račun veći?
| Marijana Puljak
Saborska zastupnica Stranka Centar |
