znate da u ovoj sabornici često govorim o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji. Bilo mi je zanimljivo gledati kolegu Mlinarića Ćipu kako me nekako blijedo gleda dok sam o tome govorila, pa sam si dala zadatak da radim na edukaciji i javnosti i saborskih zastupnika o umjetnoj inteligenciji, njezinim primjenama i dobrobitima za naše društvo.
Jer nakon što čovjek vidi da ovom HDZ-u gotovo ništa nije sveto, pa ni to da im vlast održava s jedne strane osuđeni obiteljski nasilnik, a s druge čovjek koji, pored niza drugih nezakonitosti, 12 godina nelegalno gradi na pomorskom dobru i nakon što u hrvatskoj politici sve češće svjedočimo manjku ljudske empatije, odgovornosti i inteligencije čovjek se gotovo mora okrenuti umjetnoj inteligenciji kao spasu.
E pa upravo smo o toj temi danas razgovarali na zajedničkom sastanku nekoliko saborskih odbora s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, gospođom Hennom Virkkunen.
Postavila sam joj nekoliko pitanja važnih za Hrvatsku.
Prvo, pitala sam kako Europska komisija misli osigurati da tehnološka suverenost Europe ne ostane projekt samo velikih država članica i velikih kompanija. Hrvatska ne smije biti samo korisnik tuđe tehnologije. Moramo biti dio europskog tehnološkog razvoja, kroz naše tvrtke, sveučilišta, stručnjake i inovacije.
Drugo, pitala sam kako će se provedba Akta o umjetnoj inteligenciji urediti tako da zaštiti građane, a da ne uguši male inovativne tvrtke. Velike kompanije imaju odvjetnike, konzultante i cijele odjele za usklađivanje s propisima. Male tvrtke imaju nekoliko inženjera i dobru ideju. Ako regulaciju mogu preživjeti samo najveći, Europa neće dobiti tehnološku suverenost, nego tehnološku birokraciju.
Treće, govorili smo o data centrima, energiji i lokalnim zajednicama. Umjetna inteligencija ne živi u oblaku kao magija. Ona živi u serverima, troši struju, treba mrežu, vodu, hlađenje i prostor. Zato sam pitala kako Komisija namjerava osigurati da razvoj europske AI infrastrukture bude usklađen s energetskom sigurnošću, okolišem i interesima lokalnih zajednica.
U tom sam kontekstu spomenula i hrvatski projekt, najavljeni veliki AI i podatkovni centar u Topuskom. Pitala sam je je li Komisija upoznata s tim projektom i kako gleda na takve investicije u manjim državama članicama. Mogu li one biti dio europske tehnološke suverenosti? Tko ima korist? Tko osigurava energiju? Tko kontrolira podatke? Koliko su uključene domaće tvrtke, sveučilišta i stručnjaci? I hoće li Hrvatska dobiti stvarnu dodanu vrijednost ili ćemo samo ustupiti prostor, mrežu i resurse?
To su ključna pitanja. Jer kad govorimo o umjetnoj inteligenciji, ne govorimo samo o tehnologiji. Govorimo o gospodarstvu, obrazovanju, sigurnosti, demokraciji i budućnosti rada. Govorimo o tome hoće li Europa samo regulirati tehnologiju ili će je i stvarati. I hoće li Hrvatska biti pasivni promatrač ili aktivni sudionik.
Za to nam treba ozbiljna država. Država koja razumije tehnologiju, planira energetsku infrastrukturu, ulaže u obrazovanje, znanost, kibernetičku sigurnost i digitalne vještine.
Nažalost, dok svijet razgovara o umjetnoj inteligenciji, računalnoj snazi i digitalnom suverenitetu, mi se još borimo s papirima, pečatima, neusklađenim registrima i zastarjelim sustavima.
Umjetna inteligencija neće sama riješiti naše probleme. Neće napisati bolje zakone ako ih ljudi ne žele donositi. Neće ukloniti korupciju ako institucije služe stranci umjesto građanima. Neće ukloniti 10.000 nepotrebnih radnih mjesta ako su kreirana za održavanje stranačke vojske. Ali može biti alat koji pomaže gospodarstvu, znanosti, medicini, obrazovanju i javnoj upravi.
Zato Hrvatska mora imati ambiciju. Ne da budemo samo korisnici aplikacija, nego stvaratelji rješenja. Ne da se zadovoljimo time da netko drugi kod nas izgradi infrastrukturu, nego da pitamo što od toga ostaje hrvatskim građanima i gospodarstvu.
Tehnološka suverenost nije parola. Ona znači znanje, infrastrukturu, sigurnost, energiju, podatke i ljude.
Jer umjetna inteligencija možda dolazi brzo, ali odgovorna i sposobna vlast u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek kasni.
| Marijana Puljak Saborska zastupnica Stranka Centar |
Leave a Comment