Zagreb, 30. rujna 2026.
Stranka umirovljenika upriličila je tiskovnu konferenciju da skrene pažnju na jedno pravo s kojim se dio starijih građana u Hrvatskoj bore – pravo na dom. No, pošto je sutra Međunarodni dan starijih osoba predsjednik SU-a Lazar Grujić je pozvao sve u društvu da ga obilježimo, pri čemu je pozvao da ga ne bismo smjeli tretirati samo kao dan pomaganja. „Društvu možemo puno dati i mi stariji od 65 i zajedno izgraditi otpornije i pravednije društvo“, rekao je Grujić.
Stranka umirovljenika redovito poziva da se šira zajednica mobilizira na rješavanju problema, da stvorimo razne programe za dostojanstveno starenje. Jer samo zadovoljni ljudi ne odustaju od brige o sebi i uspijevaju se obraniti od negativnih emocija starenja, rečeno je uz poziv medijima da tijekom sutrašnjeg dana upozore javnost na probleme poput siromaštva, usamljenosti, izazova u zdravstvu i važnosti da se poboljša skrb za starije, da se stvore uvjeti za dostojanstveno starenje.
Sudionice tiskovne konferencije Gordana Vojković iz Udruge „Hrvatski savez stanara – građana EU“ sa sjedištem u Zagrebu i Danica Mirković Vejvoda iz „Hrvatske udruge stanara i suvlasnika“ iz Rijeke, te Zagrepčanka Neta Nerc Brajša, iznijele su konkretnu privatnu i pravnu sliku rješenja stambenog pitanja, a glasnogovornica Stranke umirovljenika Vesna Horvat iznijela je najnovije podatke o provedbi Zakona Statileo (Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske) odnosno o rješavanju statusa (zaštićenih najmoprimaca u prijelaznom razdoblju), nekadašnjih stanara sa stanarskim pravom.
| U Registru stanova u RH u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari – broj je sa 1349 pao na 971 nekretninu, što treba razriješiti do 2030. godine. U njima živi 1854 zaštićenih najmoprimaca (svih članova kućanstava). Na te nekretnine čeka 2556 vlasnika. Najviše nekretnina je u Zagrebu (429), u Splitu (238), u Dubrovniku (100), u Rijeci (123), Šibeniku (55), Karlovcu (37), Osijeku (35) itd. Po drugoj programskoj mjeri – iseljeno je 368 stanova, stanari su pristali na isplatu u zamjenu za ukidanje statusa zaštićenog najmoprimca. Stanovi su predani u posjed vlasniku ili podredno državi. (U Zagrebu 201 stan, 42 u Splitu, 22 u Dubrovniku i dalje Osijek (18), Rijeka (17), Šibenik (13), Karlovac (7) …) Po trećoj programskoj mjeri stanarima 23 nekretnine je ukinut status zaštićenih najmoprimaca jer su oslobodili stan od osoba i stvari i predali ga u posjed vlasniku ili državi, a oni su se uselili u državne stanove i plaćaju državnu najamninu, no imaju pravo na otkup tog stana. Po četvrtoj ili petoj programskoj mjeri riješena su samo tri stana, vlasnici su umjesto spornog stana prihvatili vlasništvo nad nekim drugim državnim, ili je država otkupila stan od vlasnika. U sva tri slučaja zaštićeni najmoprimci plaćaju najam državi, ali stan mogu i otkupiti.
|
| Zagrepčanka Neta Nerc Brajša je u stanu u Ulici Izidora Kršnjavog, u kojem je od 1987. živjela po rješenju o stanarskom pravu, proživjela 11 provala od dvoje različitih vlasnika. Doživjela je tamo sedam službenih očevida, šest vraćanja u posjed, bilo je i kupoprodajnih ugovora suprotnih stanarskom pravu, pa za vrijeme sudskih sporova i darovanje, pa osporavanje darovnog ugovora od strane darivatelja. Sada Ministarstvo traži rješenje za zaštićenu najmoprimku. Nerc Brajša je novinarima rekla da je prihvatila mjeru tri, najam stana uz pravo na otkup i to za stan od 29,5 m2 u Prečkom, kojeg ću platiti 40.000 eura, te se odriče stanarskog prava na stan od 54 m2. Ali nada se da time, kako je rekla, ostavlja iza sebe i jad i bol, puno maltretiranja, puno izgubljenih novaca, odlazak na sud barem jednom mjesečno, godinama. „Nemam vremena čekati da sudovi riješe spor, neka tzv. vlasnik, prekupac, koji je stan kupio za 10 posto vrijednosti, uđe u posjed. Jer riječ je o stanu koji je devastiran provalama i oštećen u potresu, a s obzirom na moje godine života i na poteškoće sa zdravljem – zadovoljna sam ponudom“, rekla je Nerc Brajša i iznijela primjer ljudi koji su požalili što su prihvatili mjeru vraćanja stana uz isplatu, jer da za dobivene novce ne mogu kupiti nikakvu nekretninu. |
Gordana VOJKOVIĆ je rekla da u odnosu na prethodne tiskovne konferencije pomaka ima i da je dio ljudi zadovoljan, ali da „svi trebaju znati da je na djelu otuđivanje vlasništva“.
„Jer do lipnja 1991. godine svi smo mi iz svojih bruto plaća uplatili 90% vrijednosti stana Fondu za stambenu izgradnju. Za to postoje trajni dokumenti u arhivama i u Službenom listu“ rekla je Vojković i posebno naglasila da do iseljavanja nije smjelo doći ni sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava.
Miroslava Gottwald Markušić je zbog nepriznavanja stanarskog prava tužila Republiku Hrvatsku i ima od ESLJP pravomoćnu presudu u svoju korist.
Europski sud joj priznaje da je stekla stanarsko pravo po Zakonu o denacionalizaciji i da se nacionalizirani stanovi u odnosu na treće osobe „neće vraćati njihovim bivšim vlasnicima“. U presudi piše, citira Vojković: „Stanovi nad kojima postoji stanarsko pravo ne vraćaju se u vlasništvo. Prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu, a stanaru pravo na otkup stana“.
Nadalje po Zakona o denacionalizaciji bivši vlasnici imali pravo potraživati obeštećenje za stanove samo do srpnja 1997.godine, te u presudi ESLJP piše da se „Zahtjevi podneseni nakon toga smatraju nedopuštenima, što dovodi do gubitka svih prava“.
Između ostalog Vojković kaže da su zaštićeni najmoprimci izigrani i prevareni, da je to što radi država kazneno djelo, da su stanari pristali na kompromis na svoju štetu jer su predugo živjeli u teškoj neizvjesnosti. Ministarstvo graditeljstva pri tom se poziva na Zakon Statileo, jedan Zakon skrojen u interesu vlasnika, te zaključuje: „Točno je da oni imaju pravo na obeštećenje, ali ne u naravi. Vlasnike treba obeštetiti u novcu. Točka. Zakon Statileo je protuustavan i diskriminatoran“.
Danica Mirković Vejvoda, umirovljena odvjetnica, pravna savjetnica rječke udruge, pojasnila je da Zakon Statileo nije sukladan ni našim zakonima ni međunarodnim konvencijama, da se njegovom provedbom ozbiljno narušava vladavinu prava, ljudska prava i pravo na dom, koje je pravno jače od prava na vlasništvo. Pobrojala je što se sada može napraviti da se ublaže loši učinci tog nepravednog Zakona; da se odgodi primjena sve dok država ne izgradi stanove i osigura smještaj, ali da se odmah smanji nametnuti najam na vrijednosti prije Zakona Statileo, jer da je stanje neodrživo, posebno umirovljenicima.
S obzirom da je većina stanara sa stanarskim pravom otkupila stanove, a dio zbog drukčije zavedenog vlasništva to nije mogao učiniti, Mirković Vejvoda je posebno naglasila da je „po presudi našeg Ustavnog suda 1997. godine naglašeno da su stanarska prava izjednačena, bez obzira na titulara prava vlasništva“, a po presudi Gotwalld „da stanari ostaju u stanu sa istim pravima kao i svi ostali nositelji stanarskih prava – bez obzira na titulara prava vlasništva, a vlasnicima se plaća tržišna naknada za oduzetu nekretninu“.
„Kako je to zaboravljeno? Zašto nije donesen poseban zakon za provedbu tih presuda, nego samo za presudu Statileo“, upitala je Mirković Vejvoda te istaknula „da je država Hrvatska dala tijelima EU koji su vršili monitoring za rješenje problema bivših nositelja stanarskih prava, neistinit izvještaj, između ostalog da je već osigurala zamjenske stanove“.
Pet mjera izvršenja presude ESLJP u skupini Statileo
|
Lazar Grujić
Leave a Comment