Analizirajući rezultate istraživanja rejtinga političkih stranaka koje već godinama provodi CROBAROMETAR, uz relativno visoku preciznost u procjenama izbornih rezultata, moramo se po tko zna koji put zapitati što se zapravo mora dogoditi da HDZ nakon više od deset godina na vlasti izgubi parlamentarnu većinu, i završi u oporbi?
Na prvi pogled, rezultati ankete djeluju gotovo nevjerojatno. Unatoč brojnim korupcijskim aferama, političkim krizama i nezadovoljstvu većeg dijela građana, HDZ već godinama uspijeva održavati relativno stabilnu razinu potpore. Ako se pitate zašto, onda trebate znati da se jedan od mogućih odgovora nalazi se u jednostavnoj izbornoj matematici.
Potpora od približno 25 do 30% ne znači automatski da toliko od ukupnog broja birača podržava rad HDZ-a odnosno Vlade. Dio te potpore proizlazi iz stabilne i disciplinirane članske, time i biračke baze od preko 200 tisuća članova, dok se drugi dio političke utakmice odvija među samim građanima koji nisu vezani uz pojedinu stranku ili zbog nemotiviranosti uopće ne izlaze na izbore. Upravo je zato izlaznost jedna od ključnih varijabli koja će na slijedećim izborima biti odlučujuća.
Ako se na izbore odazove relativno mali broj birača, ili preiznije kazano ispod 50%, tada stabilna stranačka baza HDZ-a ima relativno veliku političku težinu. Što je pak izlaznost veća, povećava se ukupni broj glasova prema kojem se računaju izborni postoci, što znači da isti ili čak i veći apsolutni broj glasova u većoj izlaznosti, npr 60 – 65% ili više, predstavlja manji udio ukupnog biračkog tijela. Drugim riječima, pitanje nije samo koliko HDZ ima glasova, nego i koliki broj građana će umjesto apstinencije birati sudjelovati na slijedećim izborima.
I tu dolazimo do odgovornosti oporbe. Činjenica je da sama kritika vlasti nije dovoljna, niti je dovoljna matematička konstrukcija koja bi računala matematički zbir pojedinačnih rejtinga. Da bi građani dali svoj glas moraju znati što dobivaju nakon izbora, a ne samo protiv čega ili koga glasaju. Ako oporba želi promijeniti postojeći odnos političkih snaga onda se mora dokazati kao bolja alternativa sadašnjoj vlasti, i odgovoriti na mnoga konkretna pitanja.
Kada je riječ o umirovljenicima onda nas zanima kakvu će se mirovinsku politiku provoditi i sa kime, kako će zaustaviti siromaštvo, kako će smanjiti korupcijske rizike, kako će upravljati javnim novcem, itd. itd. dakle javnsoti će trebti predstaviti sve po čemu će se buduće politika razlikovati od one koju se kritizira? Nismo svi isti, ali svi moramo shvatiti da građani imaju pravo tražiti dokaze, a ne samo obećanja, i upravo zato će sljedećih nekoliko mjeseci biti politički iznimno važni.
Ne zato što se unaprijed može znati izborni ishod, nego zato što će do tada postati jasnije tko ima program i vjerodostojnost. Promjena političkih odnosa počinje onda kada građani dobiju dovoljno informacija da mogu sami procijeniti ponuđene politike i odgovornost svakog političkog aktera.
Konačnu riječ, kao i uvijek, daju je birači na izborima.
U Zagrebu, 24. 09. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof
Leave a Comment