Grad Zagreb posljednjih 20 godina gotovo da i nije imao velikih infrastrukturnih projekata u usporedbi s razdobljem od 1960. do 2000. godine. Najveći realizirani projekt novijeg doba bio je rotor Remetinec zajedno s rekonstrukcijom Jadranskog mosta i prilaza. Za izgradnju Jarunskog mosta nužno je ostvariti brojne preduvjete tehničke, pravne, urbanističke i okolišne te brojne procedure. Budući da se radi o velikom infrastrukturnom projektu preko rijeke Save, dokumentacija je opsežna i uključuje više razina dozvola i studija.
Prije bilo kakve gradnje Jarunski most mora biti usklađen s prostornim planovima: Generalnim urbanistički planom (GUP-om) Zagreba, Prostornim planom Grada Zagreba, Prometnim studijama razvoja grada te Usklađenjem koridora mosta i pristupnih cesta. Jarunski most je već desetljećima ucrtan u GUP Zagreba.
Idejni projekt mora biti izrađen u skladu s prostornim planom. Projekt, štoviše mora odgovarati namjeni prostora iz GUP-a/UPU-a/prostornog plana, zatim plan mora predviđati takav zahvat i koridor te niži planovi moraju biti usklađeni s višima. Bez usklađenosti projekta s važećom prostorno-planskom dokumentacijom nije moguće dobiti lokacijsku dozvolu za jedan takav projekt.
Osim prostorno planske dokumentacije, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose: otkup zemljišta, riješavanje vlasnistva parcela, eventualno izvlaštenjem. Potrebno je riješiti komunalnu infrastrukturu. Uz prostorno plansku dokumentaciju, upravo se rješavanje imovinsko-pravnih odnosa smatra ključnim preduvjetom za početak gradnje Jarunskog mosta.
Nakon riješavanja prostorno planske dokumentacije i imovinsko- pravnih odnosa, potrebno je izraditi urbanistički plan. Za most poput Jarunskog mosta gotovo uvijek se mora provesti javni arhitektonski natječaj, zatim izbor idejnog rješenja te na kraju urbanističko usklađenje. Grad Zagreb je najavio novi arhitektonsko-urbanistički natječaj jer staro rješenje iz 2007. više nije usklađeno s današnjim zakonima i potrebama te je potrebno izraditi novi.
Uz urbanistički plan, potreban je i idejni projekt koji služi za: definiranje trase, definiranje konstrukcije mosta, definiranje priključnih cesta, definiranje tramvajske infrastrukture, definiranje biciklističkih i pješačkih koridora te prometnih rješenja. Na temelju idejnog projekta se traži lokacijska dozvola i okolišna sigurnost. U slučaju Jarunskog mosta planirane su: prometne trake(2+2), tramvajska pruga, biciklističke staze te pješačke površine.
Osim idejnog riješenja, neophodna je i prometna studija koja uključuje detaljnu prometnu analizu : analizu prometnog opterećenja, rasterećenja postojećih mostova, utjecaj na Horvaćansku cestu i Jadransku aveniju, integraciju tramvajskog prometa te planirani budući razvoj Novog Zagreba i Blata.
Jedna od studija utjecaja na okoliš ili PUO (Procjena utjecaja na okoliš) ili OPO(Ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš) je neophodna za Jarunski most preko Save. Studija utjecaja na okoliš treba obuhvaćati sljedeće: utjecaj na Savu, utjecaj na vodotok i nasipe, utjecaj na floru i faunu, utjecaj na buku, utjecaj na kvalitetu zraka, utjecaj na svjetlosno onečišćenje, utjecaj na Jarun, utjecaj prometne emisije te utjecaj zaštite od poplava.
Uz studiju, za Jarunski most potrebni su i vodopravni uvjeti, hidrotehničke analize, analiza poplavnog vala, analiza temeljenja u koritu Save, zaštita nasipa te suglasnosti Hrvatskih voda. Bez vodopravnih uvjeta i suglasnosti Hrvatskih voda nije moguće dobiti građevinsku dozvolu.
Po završetku idejnog projekta, okolišnih uvjeta te posebnih uvjeta javnopravnih tijela izdaje se lokacijska dozvola. Lokacijska dozvola potvrđuje da je projekt dopušten na toj lokaciji te da je usklađen s prostornim planovima.
Potom slijedi izrada najopsežnijeg tehničkog dokumenta kojeg izađuju ovlašteni projektanti, odnosno izrada glavnog projekta, a isti treba sadržavati: statiku mosta, geotehniku, armiračke planove, elektroinstalacije, odvodnju, prometnu signalizaciju, tramvajsku infrastrukturu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša te elaborate sigurnosti.
Nakon glavnog projekta za Jarunski most moguće je dobiti građevinsku dozvolu bez koje ne može početi gradnja istog.
Projekt poput Jarunskog mosta mora imati zatvorenu financijsku konstrukciju, odnosno unaprijed osigurano dovoljno novca za cijeli projekt. Zatvorena financijska konstrukciju koja uključuje sredstva iz proračuna Grada Zagreba, može uključivati i kredite razvojnih banaka (poput European Investment Bank, European Bank for Reconstruction and Development i Hrvatska banka za obnovu i razvitak) te može uključivati EU financiranje (putem fondova, grantova, mehanizama za promet i održivo razvoj).
Nakon što se zatvori financijska konstrukcija, nužno je odabrati izvođače i provesti postupak javne nabave. Potrebno je raspisati natječaj javne nabave, odabrati izvođača, odabrati nadzor, odabrati projektante te napraviti reviziju projekta.
Most poput Jarunskog iziskuje dodatne tehničke uvjete poput elaborata, seizmičkih analiza, elaborata zaštite od buke, elaborata zaštite voda, prometnog elaborata, elaborata zaštite od požara, plana upravljanja gradilištem te sigurnosnog plana.
Trenutno, u svibnju 2026. godine, projekt Jarunskog mosta nalazi se tek u fazi arhitektonsko-urbanističkog natječaja, nakon čega slijedi izrada idejnog projekta.
Slika iznad prikazuje sve faze realizacije projekta Jarunskog mosta, od prostorno-planske dokumentacije i arhitektonsko-urbanističkog natječaja pa sve do početka gradnje, završetka projekta i procijenjenog vremenskog okvira realizacije.
Ukoliko sve prođe bez komplikacija, most bi se mogao početi graditi već 2028. godine, iako je puno realnije očekivati početak gradnje oko 2030. zbog mogućih žalbi, sudskih sporova, kašnjenja dozvola, problema financiranja i izmjena projekta. Odnosno, početak gradnje mogao bi se dodatno odgoditi zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, dugotrajnih okolišnih procedura, mogućih žalbi i dopuna vezanih uz lokacijsku i građevinsku dozvolu, osporavanja postupaka javne nabave, problema s osiguravanjem financiranja te eventualnih izmjena projektnog rješenja.
Matea Marinić
Leave a Comment