By Hrvatski Telekom jedna je od najprofitabilnijih hrvatskih kompanija uopće, njihova godišnja neto dobit veća je od pola milijarde kuna (sedamdesetak milijuna eura – ili, još jednostavnije svaki dan, njihova dobit iznosi dvije stotine tisuća eura). Gigant u našim okvirima.
Takva dobit ostvarena je i u godinama korone, Hrvatski Telekom jednostavno nikada nije osjetio krizu, u tome su zaista posebni. Zanimljivo je pokušati razumjeti korijene tog uspjeha i fantastične dobiti, koju ama baš ništa ne može dovesti u pitanje. Sigurno je da je njihova vodeća pozicija neprikosnovena, ali neprikosnoveni su bili i neki poticaji koji su tu poziciju, u najmanju ruku, pomogli. Sjetimo se samo već zaboravljene afere s nepripadajućim naplatama pretplate ili izvlačenja dobiti putem uplata na razne off shore kompanije, kako bi se malim dioničarima umanjila dividenda…
Ali, to nije tema, barem ne ovoga puta…
Tema su cijene, točnije, najavljene tihe promjene cijena, ili kako se to u terminologiji zove, promjena Općih uvjeta poslovanja. Sve je oko Hrvatskog Telekoma u terminima… Navedena promjena trebala bi se dogoditi u ožujku tekuće godine, bez prijetnji Vlade i ministara, koji su bili puno manje blagonakloni prema pukom zaokruživanju cijena u centima od strane malih poduzetnika i obrtnika, koji su nerijetko tu promjenu uradili samo i isključivo zbog izbjegavanja komplikacija u baratanju najsitnijim kovanicama nove valute… Drakonski su prozivani, a nerijetko i kažnjavani, za razliku od često hvaljenog Hrvatskog Telekoma. HT-ovo “usklađenje” nije proizvelo nikakav bijes, dapače!?
Opća je kriza, kupovna moć stanovništva je vrlo ranjena, neizvjesnost nakon dugo vremena postaje konstanta, samim time i ovakav potez kompanije koja ima utjecaj na nezaobilazni trošak funkcioniranja za oko 3 milijuna stanovnika predstavlja više nego osjetljivo pitanje. Pitanje koje se može svesti pod moralnost, ali i neke druge aspekte koji su nas potaknuli na ovakvo razmišljanje. Je li ova promjena cijena moralna, imamo svoje mišljenje, ali to ostavljamo svakome na osobnu prosudbu, nama je ovdje važno izdvojiti nekoliko stvari koje izlaze iz same sfere moralnosti i ulaze u puno mračniji prostor koji se možda zove nezakonito poslovanje. Nabrojat ćemo nekoliko činjenica, pa ostaviti Vama na razmišljanje o čemu se tu radi!?
Kazne HAKOM-u
Naime, nakon što je 2019. godine pravomoćnom presudom kažnjen s 28 milijuna kuna jer Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti nije dostavio maloprodajne cijene iz cjenika, nedavno je Hrvatskom Telekomu izrečena još drastičnija mjera – pravomoćnom presudom koju je donio Visoki prekršajni sud u Zagrebu, HT je ovoga puta kažnjen s 36 milijuna kuna, i to zbog nezakonitog načina prodaje jedne tarife, odnosno, učinio je to bez da je prethodno regulatoru dostavio dokaz o obavljanju takozvanog “testa istiskivanja marže za maloprodajne cijene”.
HT je brz na obaraču, u rijetkim situacijama koje dovedu do kazne, koliko čujemo, uvijek iskoristi onu opciju, običnom svijetu poznatu iz prometnih i parkirnih kazni, koja kaže da se plati odmah i tako umanji šteta za nekih 30 % – što su i napravili – koristeći snagu svog bogatstva i likvidnosti za uštedu i kod kazni…
Ove kazne koje spominjemo opisane su vrlo administrativnim jezikom i običnom čovjeku ne čine se tako strašne u odnosu na veličinu HT-a, njegove ukupne prihode i zaradu, kao i na njegov značaj u ukupnom gospodarskom životu države – ne čine se, ali jesu, i to veoma velike. Razlozi kažnjavanja su drastično nepoštivanje tržišta i njegovih pravila, što za posljedicu ima stvaranje uvjeta u kojima je svima drugima onemogućeno pošteno tržišno natjecanje, te na temelju tako stvorenih uvjeta, stjecanje velikih ekstraprofita.
Kompanija s takvim ugledom, značajem i profitima, trebala bi se groziti takvog ponašanja, ili!?
Tržišno natjecanje ili onemogućavanje istog
Trenutno se vode još neki postupci, koji slijedom svega ranije navedenog daju našoj priči dodatnu težinu. Vidjeli smo dokument hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u kojem se govori o snažnim indicijama da je HT povrijedio pravila tržišnog natjecanja određivanjem cijena koje su kao posljedicu imale “istiskivanje konkurencije,” ovoga puta na tržištu bulk SMS-a i to u razdoblju od 2013. do 2019. godine.
U ovom trenutku taj proces još uvijek traje, nikako da doživi epilog, pa još uvijek ne znamo radi li se o prekršaju, ili o nečem puno ozbiljnijem. Kad je HT u pitanju, vidjeli smo, svašta se može očekivati. Za istu stvar već su bili kažnjeni u Slovačkoj podružnici DT-a, Slovak Telekomu, kad je kazna također bila u desecima milijuna eura (točnije 57 milijuna eura), ali ih nije spriječila da se opet jednako ponašaju, pravničkim jezikom rečeno – visina kazne očito opet nije postigla svoj preventivni učinak.
Pokušali smo o tome nešto saznati od HT-a, ali nismo još dobili nikakav odgovor, iako nam je najavljen sastanak. Ipak, ono što smo saznali, a zgrozilo nas je, jest da je u ovom postupku HT, za vrijeme trajanja postupka, kupio, angažirao, ili bolje reći akvizirao Voditelja ureda za zloupotrebe pri AZTN-u, a koji je bio voditelj upravo tog postupka protiv HT-a.
Postupak traje, a voditelj postupka protiv njih preko Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja sada radi za njih, optuženika u procesu, i to baš u odjelu za regulatorne poslove. Njegovo ime je Marko Brgić, a je li to što je napravio kazneno djelo ili tek sukob interesa, također se tek se treba utvrditi.
Kompanija koja se diči strogim poštivanjem s regulatornom usklađenosti ne bi se smjela izlagati takvim rizicima, ali vidimo da to nije slučaj – time riskira i potencijalnu kaznenu odgovornost, kako za kompaniju, tako i za odgovorne osobe, što dovodi naš pravni sustav pred novi izazov. U trenutku kad s visoka gledamo pravna uređenja, recimo Konga i Zambije, ovakvi izazovi daju odgovor na pitanje, je li to i s pravom!?
Europska komisija bila je jasna u svojoj nultoj toleranciji na sukob interesa i korupciju – sve osobe koje su na bilo koji način uključene u utvrđivanje zlouporaba, moraju razumno vrijeme, čak i nakon napuštanja funkcije izbjegavati sudjelovanja u poslovima koje mogu uzrokovati sumnju u sukob interesa, što je ovdje gotovo sigurno slučaj.
Nakon ovih informacija možda lakše razumijete ovu promjenu Općih uvjeta poslovanja i mogućnost povećanja cijena. Novaca nikad dosta, profit se mora zaštititi na bilo koji način, ali isto tako, mi činimo sve da se zaštitimo od te premise!
Zato ćemo nastaviti pisati i istraživati dalje, imamo i drugih informacija za neke nove povezane slučajeve, ali i za veliku temu distributivno-telekomunikacijske kanalizacije i spora HT – Zagrebački Holding (Grad Zagreb) oko DTK, o čemu ćemo pisati uskoro…
Anđelko Jeličić
