By Ovaj portal je već proljetos pisao o ishitrenoj i neopravdanoj nabavi električne energije HEP-a neposredno nakon započinjanja specijalne operacije u Ukrajini. I laiku je jesno da se energija ne nabavlja kada cijene rastu ali ovo bi trebalo i moralo biti jasan signal prije svega Vladi RH da se u nacionalnoj elektroprivredi stvari događaju stihijski, bez kako se kaže misije i vizije energetike u širem smislu i naposlijetku krajnje loših odluka Uprave koja je jedini ovlašteni i odgovorni subjekt za donošenje strateških odluka. Naime, odluku o kupnji energije u iznosu od 454 milijuna eura (prema kazivanju lista Nacional, što nije nikada demantirano) spada u strateške odrednice.
Kako tekst ne bi bio suhoparan, zamislimo događaj koji opsuje stanje u nekom krajoliku koje je pogodila strašna tuča te uništila pojedine usjeve ( voće, povrće itd.). Dolazi brižni domaćin i vidjevši da cijene na tržnici divljaju on odluči kupiti stotine kilograma namirnica razmišljajući :“stavit ću sve to u frižider, nek se nađe“.
Vratimo se energetici i obrazloženju HEP-a o silnim vrućinama i željama kupaca za dugoročnim ugovorima kupnje električne energije. Kao što u uvodu piše struja se ne kupuje kad je skupa, pa tako i kupci ne nabavljaju energiju kada je ona porasla. Obrazloženje HEP-a o dugoročnoj opskrbi je ciljano lažna informacija jer je Uprava odlučila da se cijene industriji drastično dignu, što govore podaci izneseni na relevantnom europskom portalu Eurostat. Za primjer, na donjoj slici je prikazana usporedba cijena za grupu potrošača industrija Francuske i Hrvatske, od 2018. godine do drugog polugodišta 2022. godine (stupci krajnje desno). Bjelodano je da je HEP podigao cijene van svih razumnih granica, pa je za 2022. godinu zabilježio ogroman porast prihoda. Dakako, kućanstva su zaštićena pa njima kako se hvali premijer nije dizana cijena-ipak su oni biračko tijelo, a industrija – pa neka idu vani raditi kako se preporuča njemačkoj teškoj industriji.
Cijene industriji su se stabilizirale i vraćene su na koliko toliko realne iznose, međutim taj nagli skok industriji i zaštita kućanstava je naposlijetku Vlada morala „sanirati“ uplatom od 1,3 milijarde eura Hrvatskoj elektroprivredi, mašala po bosanski. Ovo je zastupnik Troskot izvrsno objasnio u jučerašnjem izlaganju kada je najavio kaznenu prijavu protiv prije svega najodgovornijeg bivšeg predsjednika i pravnika (!?) Frane Barbarića.
Ipak, ovakve se pogrešne odluke kad-tad moraju analizirati i po potrebi sankcionirati jer nije prvi puta da HEP nabavlja energiju nasumice ( kao 2009. godine) odnosno iskazuje gubitke koje u krajnjoj liniji plaćaju građani Republike Hrvatske.
Naravno, uloga i djelovanje Nadzornog odbora je nečuveno inertno i neodgovorno jer iako statut HEP-a pomalo nezgrapno opisuje njenu ulogu članal 26. stavak 7. kaže da Uprava obavlja poslove i izvješćuje Nadzorni odbor o poslovnoj politici o drugim načelnim pitanjima budućeg vodenja poslova, te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to; rentabilnosti poslovanja Društva….
Nije li kupnja struje u iznosu od 454 milijuna eura u nerazumnom i nikad provedenom roku od pet godina ponukala nadzorni odbor da se očituje, dadne izdvojeno mišljenje i eventualno angažira stručnjake ako oni (NO) nisu dovoljno educirani glede trgovine električnom energijom. Prema dostupnim informacijama NO je nije očitovao ili nije javno objavio svoje neslaganje s navedenom transakcijom.
Da zaključim, u pripremi je natječaj za Upravu HEP-a, negdje krajem rujna ili početkom listopada mjeseca. Hoće li Vlada Republike Hrvatske napokon postupiti savjesno i razumno u namjeri da se imenuju članovi Uprave sa životopisom (curriculum vitae) koji će obećavati i na neki način garantirati da se ovakve slobodno ću napisati svinjarije ne događaju. Imenovanja na 6 mjeseci ne poznaje nijedna europska zemlja, zašto bi Hrvatska bila loša iznimka.
Srdačan pozdrav Upravi HEP-a i Vladi Republike Hrvatske.
P.S. Ovaj članak je analiza odgovora HEP-a objavljenog u jednim dnevnim novinama
Anđelko Jeličić,
