By Prije desetak dana mediji su izvijestili kako je presudom Arbitražnog suda sa sjedištem u Beogradu od listopada 2023. riješen spor između Republike Slovenije i Republike Srpske, a koji se tiče prijeratnih ulaganja Elektrogospodarstva Slovenije u izgradnju Rudnika i termoelektrane Ugljevik, u period od 1981. do 1991. godine. Presudom je naloženo plaćanje naknade za neisporučenu električnu energiju u period od 1992. do danas, plaćanje zateznih kamata na taj iznos, a naložena je i obaveza daljnje isporuke električne energije Sloveniji, u iznosu kako je to definirano odredbama ugovora o ulaganju, što znači do kraja životnog vijeka TE Ugljevik. O slučaju je, između ostalih, izvjestila u Federalna televizija BiH, posebnim blokom u emisiji koja se bavi privrednim i ostalim aktualnim temama od velikog javnog interesa (https://federalna.ba/mreza-05032024-2ziph)
Nedavno smo pisali o sličnom slučaju koji se tiče ulaganja HEP-a u Rudnik i termoelektranu Gacko i inicijativama koje je još 1997. godine pokrenuo HEP u cilju rješavanja nadoknade za neisporučenu električnu energiju i reguliranje obaveze oko daljnje isporuke električne energije do kraja životnog vijeka elektrane. Ne znamo da li je, možda potaknut našim člankom, istu temi prije neki dan obradio i njemački Deutsche Welle.
Zbog podsjećanja, u našem članku naveli smo da je HEP temeljem ulaganje bio vlasnik 1/3 elektrane, odnosno na raspolaganju je imao 92 MW na pragu elektrane, s rokom korištenja od početka do kraja životnog vijeka elektrane, te da je to pravo koristio od 1984. do 1992. god., kada je isporuka zbog rata prekinuta i do dana današnjeg nije nastavljena. Po odredbama ugovora, Hrvatskoj je godišnje pripadalo 552 GWh (552 000 MWh) električne energije, odnosno do kraja životnog vijeka elektrane Hrvatska je trebala dobiti 10,2 TWh (10,2 milijuna MWh) električne energije. Zbog orjentacije, trenutna cijena električne energije na burzma kreće se između 70-80 €/MWh. Dakle, ovdje se radi o ukupnoj električnoj energiji koju će TE Gacko proizvesti do kraja svog životnog vijeka, a koja pripada Hrvatskoj. HEP je koncipirao odštetni zahtjev na način da traži 100 milijuna eura za neisporučenu energiju, zatezne kamate i obvezu isporuke ugovorene količine energije do kraja rada elektrane.
Da bi se došlo u poziciju odlučivanja o slučaju na meritornom arbitražnom sudu potrebno je ishoditi očitovanje Vijeća ministara BiH na inicijativu HEP-a za mirno rješavanje spora, kojem se je HEP i obratio 2017. godine, ali od njih nikakvog očitovanja nema. Arbitraža bi se vodila po pravilima Europske energetske povelje, čije su potpisnice BiH i Hrvatska. Za vjerovati je da izbjegavanje očitovanja ne može unedogled odlagati arbitražu i da do rješavanja spora u korist Hrvatske mora doći prije ili kasnije.
Rješavanje spora između Slovenije i BiH oko ulagnja u TE Ugljevik nije presedan nego pravilo koje potvrđuje postojanost međunarodnog pravnog poretka po pitanju prava na temelju investicijskih ulaganja i neprikosnovenog prava vlasništva, koje se ne može ugroziti bilo kakvim političkim odlukama. Nade vlade Republike Srpske da uvjetuje rješavanje slučaja TE Gacko rješavanjem odnosa na slivu Trebišnice, odnosno sporova oko raspodjele energije iz HE Dubrovnik, na arbitražnom sudu nije relevantno, niti sud ikada pristaje na uvjetovana rješenja i prijeboje dva ili više nepovezanih slučaja. Stoga, slučaj TE Ugljevik je vjetar u leđa HEP-u u slučaju TE Gacko, na čijem rješavanju treba nepokolebljivo inzistirati. S druge strane, kako u ovom slučaju tako i u slučaju HEP-ovih ulaganja u TE Obrenovac VI, postavlja se pitanje gdje je u svemu Vlada RH, nadležno ministarstvo i sam premijer Plenković, odnosno zašto ne koriste sve instrumente koji nam kako državi članici EU stoje na raspolaganju kako bi ove slučajeve od prvorazredne nacionalne važnosti, riješili u skladu s nacionalnim interesima. Koga se boje, zbog čega se ustručavaju, koga se boje uvrijediti braneći temeljne hrvatske interese, ne samo po pitanju energetike nego i pitanjima ratnih šteta, otuđenih kulturnih dobara, nerješenim pitanjima nestalih, isplate ratnih šteta obiteljima poginulih i stradalih i ostalim krucijalnim temama koje se tiču važnih interesa Republike Hrvatske.
Anđelko Jeličić
