By ”Energija u Hrvatskoj 2023.” (Publikacija Energetskog Instituta Hrvoje Požar, od 17. prosinca 2024.) pokazuje da sirova nafta i derivati u primarnoj domaćoj proizvodnji od 159,8 PJ sudjeluju sa 15,3% (ili 24,5 PJ). U odnosu na 2022., to je smanjenje proizvodnje energije od sirove nafte i derivata za 3,6 posto.
Sirova nafta proizvodi se na 37 eksploatacijskih polja. Domaća proizvodnja iznosila je 533,9 tisuća tona, uvoz 1.947,2 tisuće tona, a ukupna rafinerijska bruto proizvodnja iznosila je 2.184,1 tisuća tona. Rezerve nafte i kondenzata (3P) godinama su u padu, s 9.318,6 tisuća m3 u 2019. godini na 5.060,5 tisuća m3 u 2023. godini. Dokazane rezerve sirove nafte bile su oko pet puta veće od godišnje proizvodnje. Rezerve nafte i kondenzata već godinama bilježe trend opadanja, u skladu s povećanjem starosti eksploatacijskih polja a koja nije popraćena istraživanjem i eventualnim pronalaženjem novih polja.
Dokazane – eksploatacijske rezerve (P1) nafte u 2023. iznosile se 3.054,3 tisuća m3. (Nedokazane rezerve koje mogu biti vjerojatne (P2) i moguće rezerve (P3) u ovoj raščlambi nećemo razmatrati).
INA-ina proizvodnja sirove nafte u RH u 2023. iznosila je 561,5 tisuća m3.
Analogijom zaključujemo da će proizvodnja sirove nafte dinamikom pridobivanja iz 2023., trajati još 5,5 godina, što znaci najdalje do 2029.!
Ovdje valja podsjetiti na Pravilnik o rezervama (NN 95/2018) i njegove dopune (NN 87/2022) kojima se definira povjerenstvo za ocjenu elaborata o rezervama ugljikovodika. Ministar nadležan za energetiku rješenjem imenuje predsjednika i zamjenika predsjednika povjerenstva te utvrđuje popis članova i tajnika koji mogu biti imenovani u Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi. Naravno javnosti nije poznato kad je osnovano, tko su članovi i tajnik te kad su se sastali i donijeli Ocjenu elaborata o rezervama ugljikovodika za INA dd.
Još je poraznije da u Pravilniku i dopunama nema tzv pojma RRR tj. koeficijent (omjer) zamjene rezervi (RRR) koji je osnovni pokazatelj dugoročne održivosti energetske tvrtke ali i sposobnosti poduzeća da održi razinu proizvodnje kroz otkrivanje i stjecanje novih rezervi ugljikoVodika.
Na slici 11.1.1., (str. 213 publikacije Energija u Hrvatskoj 2023.) prikazane su dokazane rezerve sirove nafte i prirodnog plina te njihove godišnje pridobivene količine.
Pitamo:
Jesu li nedokazane rezerve sirove nafte u RH samo na papiru ili će dobiti potvrdu kao dokazane?
Zašto je omjer zamjene rezervi ugljikovodika (RRR) za RH (INA d.d.) negativan već godinama?
Iako će se domaća proizvodnja sirove nafte ugasiti uskoro, zašto INA nema ulaganja u istraživanje i eventualnim pronalaženjem novih polja u RH ali i inozemstvu?
Je li se INA Grupa – INA d.d., STSI i CROSCO, pripremila za prestanak proizvodnje ugljikovodika u RH?
Anđelko Jeličić
