Kad se analiziraju tekući događeji i poslovanje Hrvatske elektroprivrede (HEP) d.d. uvijek treba imati na umu sudbinu najvećeg hrvatskog koncerna „Agrokora“ koji je nakon prenapuhanog rasta s lažnim godišnjim bilancama konačno završio u bankrotu, dok tajkunski vlasnik „Agrokora“ Ivica Todorić očekuje pravosudni rasplet njegove uloge u propasti tvrtke. To je jedna dimenzija priče o „Agrokoru“ dok je druga dimenzija tko je u propasti „Agrokora“ najviše profitirao. U novostvorenoj tvrtki „Fortanova“ nastaloj na ruševinama „Agrokora“ profitirale su dvije ruske državne banke koje će, kako najavljuje prijelazni upravitelj „Fortanove“ Maksim Poletajev, za godinu dana prodati nekom stranom vlasniku. Od svih firmi koje su se nakon bankrota i „lex Agrokora“ našle u vlasništvu dviju ruskih državnih banki, a to su između ostalih Konzum, Belje, Jamnica, Ledo itd. ostat će samo hrvatsko ime.
Zašto je važno pišući o stanju u HEP-u d.d. podsjećati na sudbinu „Agrokora“. Zato što je model zavaravanja javnosti o stvarnom stanju u najvažnijoj hrvatskoj tvrtki i to od strateškog značaja sličan sudbini „Agrokora“. Jedina razlika, i to ključna, jest u činjenici da je „Agrokor“ bio privatna kompanija ali s obzirom na ukupnu snagu važna na određeni način za ekonomsku stabilnost države, dok je HEP d.d. tvrtka u 100-postotnom vlasništvu države. Sličnost je međutim u tome što HEP d.d kao što je to godinama radio Todorićev „Agrokor“ kupuje lojalnost u javnim i komercijalnim medija višemilijunskim iznosima za oglašavanje. Godinama je tako „Agrokor“ punio novinske stupce i radijske i televizijske minute ponudama „Konzuma“ i drugih firmi okupljenih u koncernu. Budući da osim energije koja je praktično prisutna u svakom domaćinstvu izmišljaju se razni povodi da bi se plasirala zabarakadirana priča o HEP-u d.d., kako bi se spriječili bilo kakvi pokušaji da se istraživačkim novinarstvom ukaže na stvarno stanje u toj najvažnijoj hrvatskoj državnoj tvrtki. Što je još važmije, a tu dolazi do poveznice s propašću „Agrokora“, u pozadini napada nalazi se opet ruski kapital odnosno naftna kompanija „Gazprom“ koji je preko „Prvog plinarskog društva“ (s promijenjenim imenom „Energia Naturalis“) isključivi izvoznik plina u Hrvatsku.
Ovaj uvod bio je potreban da se sagleda prava politika HEP-a d.d. od trenutka kad je u doba ministra za zaštitu okoliša i energetike Tomislava Ćorića i uz blagoslov premijera Andreja Plenkovića za predsjednika Uprave instaliran Frane Barbarić, usput
rečeno zavičajni zemljak samog premijera. U samo dvije godine Frane Barbarić je uspio srozati HEP-ov prihod s 1,3 milijarde kuna u 2016. godini na 353 milijuna kuna u 2018. godini. Uz to bonitetna ocjena HEP-a d.d. je D2, što je samo malo bolje od propalog „Agrokora“.
Bilo bi sasvim normalno da na tako porazne rezultate poslovanja HEP-a d.d. reagira resorni ministar Tomislav Ćorić, ali on, što je znakovito, šuti jer očito ovakvo stanje u HEP-u odgovara njegovoj pritajenoj politici. Ona je sadržana u dvije točke: 1. oslabiti, 2. kupiti. Činjenica je da HEP d.d. ima nisku bonitetnu ocjenu D2, činjenica je da su dugoročne i kratkoročne obveze tvrtke dostigle iznos od 8,9 milijardi kuna, činjenica je da niti jedan proizvodni projekt nije u izgradnji niti je izgrađen nakon male hidroelektrtane „Lešće“. Činjenica je da golemi novac od poskupljenja električne energije u 2012. godine, a radi se o 10 milijardi kuna nije uložen u nove proizvodne kapacitete, pa nema novih elektrana i nema dodatne dobiti, niti rasta bonitetne ocjene. Treba podsjetiti da je neto dobit HEP-a d.d. u 2013. godini iznosila 747 milijuna kuna, a ukupni prihod je bio 13,7miljardi kuna ali je Milanovićeva vlada unatoč pozitivnom financijskom stanju odobrila povećanje cijena električne energije za 25 posto. Za te novce trebalo je izgradfiti nove proizvodne objekte HE Plat, HE Kosinj, Drava, Sava, Plomin itd, ali ništa od toga.. Međutim, ako svega toge nema, ima zanimljivih imovinskih kartica. Izgleda da su imovinske kartice Gorana Marića, Tomislava Tolušića, Gabrijele Žalac i Lovre Kušćevića male bebe prema imovinskoj kartici Frane Barbarića i njegove obitelji. Treba podsjetiti da je Frane Barbarić bio desna ruka bivšeg predsjednika Uprave HEP-a d.d. Ivana Mravka koji je zbog kriminala u doba Ive Sanadera završio u zatvoru zajedno sa svojim suradnicima. Danas je pak Frane Barbarić pulen Ivana Jarnjaka i ministra Davora Božinovića, ali iznad svega je pouzdanik ministra Tomislava Ćorića
Ključno je pitanje uništava li Frane Barbarić kao predsjednik Uprave HEP-a na svoju ruku namjerno najvažniju energetsku državnu tvrtku ili u suradnji s ministrom Tomislavom Ćorićem prešutno opstruira gradnju novih proizvodnih kapaciteta. Sve to u cilju da bi HEP postao plijen Prvog plinarskog društva pod kontrolom ruskog Gazproma, Ako se usporedi prihod HEP-a u 2018. godine od 9,4 milijardi kuna s prihodom PPD-a koji je na startu 2013. Godine iznosio 50 milijuna kuna a sad iznosi 8,1 milijardu kuna, onda se postavlja logično pitanje: Hoće li mala riba progutati veliku i kolika je tu odgovornost predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića, predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Gorana Granića, ministra energetike Tomislava Ćorića i konačno samog premijera Andreja Plenkovića.
Anđelko Jeličić
Leave a Comment