By Poštovani,
U spomen na sve ubijene hrvatske branitelje, civile – logoraše logora Vojnić HDLSKL Splitsko-dalmatinske županije i Sisačko-moslavačke županije poziva vas da popratite i prenesete obilježavanje sjećanja na “Dan logora Vojnić” koje će se održati 11. travnja, 2026 (subota), ispred Spomen ploče logora Vojnić- na Trgu Stjepana Radića u Vojniću s početkom u 10:30 sati
Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja obilježavamo
“Dan logora Vojnić”
SRPSKI KONCENTRACIJSKI LOGOR VOJNIĆ
Dužnost i obveza svih nas jest prisjetiti se i odati počast onima koji su u logorima tijekom Domovinskog rata ubijeni i nisu dočekali slobodu.U sklopu provođenja programa Putevima ponosa, pod geslom ,,Da se ne zaboravi i ne ponovi”, na svim mjestima stradavanja, zarobljavanja, mjesta logora i mjesta razmjena pokloniti se, odati počast i prisjetiti se žrtava. Istodobno, preživjeli logoraši srpskih koncentracijskih logora uvijek iznova proživljavaju trenutak kada su ponovno stekli slobodu – trenutak koji često nazivamo svojim ,,DRUGIM ROĐENDANOM” , simbolom novog života i nade.
Kako se ratni zločini ne bi ponovili, potrebno je trajno podsjećati na stradanja i patnje koje su se dogodile. Prema dostupnim svjedočanstvima, logor u Vojniću bio je mjesto zatočenja hrvatskih branitelja i civila s područja Slunja i Tušilovića, a kasnije i zarobljenika s područja Bosne i Hercegovine, a srpski koncentracijski logor Vojnić osnovao Đuro Škaljac i Tošo Pajić, srpski bezbednjaci. Nakon svađe Đure Škaljca i šefa logora Dokića na čelo logora postavljen je Gojko Stojković.
Prema iskazima preživjelih, u logoru su počinjena teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, uključujući zlostavljanja, nečovječno postupanje prema zarobljenicima i likvidacije.
Zločinci koji su prvi mučili i ispitivali logoraše bili su policajci jugo milicije iz Karlovca: Gvozdanović Nikola i Vulić Nikola, koji su do Domovinskog rata bili inspektori milicije. Na mjestu šefa logora nalazio se Mirko Dokić, koji je prije uspostave logora bio zatvorski čuvar u Karlovcu. Pomoćnik u logoru bio je Pajo Crnković koji je u zapovjednu strukturu logora došao s područja grada Karlovca. Izrazito značajnu ulogu u logoru imao je Mile Goluža zvani bure. Od poznatih čuvara u logoru Vojnić poznati su: Rade Gvozdanović, Miroslavljević Miloš i Dragomir Božić. U prikrivanju zločina u srpskom koncentracijskom logoru Vojnić aktivno je sudjelovao i danas pokojni vojin sudac u tzv Sao Krajini Nikola Sužnjević (lažiranje nalaza pri ekshumaciji za potrebe provođenja planirane razmjene).
Također, podsjećamo da je nedaleko od Vojnića, u Vrginmostu, postojao još jedan logor, smješten u prostorijama Radija Banovine, na čijem je čelu bio Stanko Čiča, Dragan Vilenica i izvjesni Sava Crevar. gdje su zarobljenici također bili izloženi zlostavljanju, protivno odredbama Ženevske konvencije.
Logor u Vojniću ostaje upamćen kao jedno od mjesta teškog stradanja, kroz koji je prošlo više stotina zatočenika koji s pravom nosi naziv “Privatni logor”, jer nadležni za upravljanje logorom su odbijali suradnju sa svojim nadležnim vlastima u tzv. SAO Krajini i sami odlučivali o sudbini svih zarobljenih što je razvidno iz korespondencije između nadležnih za logor Vojnić i vlasti tzv. SAO Krajine. Kroz logor Vojnić prošlo je više stotina logoraša od kojih su po poznatim činjenicama likvidirani : ,,Andrija Gojak, Marko Pape i Milan Cvitkušić”, a kao mjesto likvidacija spominje se šuma ,,KALOVI”.
Protokol:
11.04.2026.
10:00 Okupljanje logoraša logora Vojnić i izaslanika (ispred Spomen ploče logora Vojnić- na Trgu Stjepana Radića u Vojniću)
10:30 Polaganje vijenaca, paljenje svijeća za stradale hrvatske branitelje i civile
10:45 Molitva za ubijene hrvatske branitelje i civile u logoru Vojnić
11:30 Prigodno obraćanje izaslanika i predstavika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora
12:00 Prigodno drženje
S poštovanjem,
Predsjednik
Ivan Turudić
