HRVATSKA DOMOLJUBNA MREŽA…

P R O G R A M
1. UVOD
1.1. Povod i svrha
Temeljni razlog okupljanja Hrvatske domoljubne mreže nacionalnog pokreta za spas Hrvatske, samostalnost i napredak, počiva na uvjerenju da Hrvatska država i društvo proživljavaju veliku društvenu krizu napose krizu državnih i društvenih institucija, koje se očituju u krizi političkog sustava, poltičkog života i državnog vodstva.
Posljedica toga je društvena depresija, stanje beznađa i straha naših građana za vlastitu budućnost, budućnost obitelji, a u konačnici i za budućnost našeg naroda i Hrvatske države.
Dosadašnje smjene političkih elita u upravljanju državom, od 1990. godine do danas, nisu ispunile očekivanja hrvatskog naroda, da će napokon dobiti čelne političare koji su sposobni, odgovorni i moralni zastupnici i zagovornici općeg dobra, svekolikog razvoja i napretka hrvatske države, poboljšanja i podizanja kvalitete života građana.
To sve opće nepovoljno stanje hrvatske nacije izaziva kod građana osjećaj kako zapravo nije važno tko je na vlasti (“Svi su oni isti”) jer o sudbini hrvatskog naroda i države i onako odličuju drugi: tzv. Svjetska zajednica, Europska unija, ranije Haaški sud, Vijeće sigurnosti UN, a posebice MMF i Svjetska banka i novi svijetski poredak u pripremi.
Desetljećima su dvije naj jače stranke, HDZ i SDP s koalicijskim partnerima, smjenjujući se na vlasti dovele Hrvatsku državu, nas Hrvate i ostale građane u ovu katastrofalnu gospodarsku situaciju, iz koje mnogi građani ne vide izlaza niti mogućnost poboljšanja životne egzistencije niti izlaza iz ovog začaranog kruga.
Velika većina naših građana uvjerila se je, da su plitičari ovih stranaka nakon izbora mjenjali prezentiranu opciju politike, za koju su dobili povjerenje birača, u nešto što je protivno želji i volji birača i hrvatskog naroda, tako da su nas doveli u sadašnju gotovo bezizlaznu situaciju.

Hrvatska se danas nalazi pred dramatičnim odlukama, koje po svojoj dalekosežnosti, svojim posljedicama i svom sudbinskom karakteru spadaju u red prijelomnih povijesnih događaja.
Te odluke i događaji vezani uz njih određuju budućnost hrvatskog naroda i Hrvatske države za mnoga desetljeća i stoljeća hrvatske budućnosti.
Prije svega misli se na odluke građana prilikom izbora pojedinih stranaka, u Hrvatski državni sabor, gdje izražavamo ozbiljnu zabrinutost za opstanak Hrvatske kao slobodne, suverene i samostalne države, ukoliko ju uz blagoslov naših građana nastave i dalje voditi protunarodne i protuhrvatske političke opcije, koje su prevarom birača, da su oni najbolja opcija domoljuba i skrbnika hrvatskog naroda, dobile povjerenje da nas vode i upravljaju s nama.
Iz začaranog kruga političke nemoći i narodne apatije moguće je izaći samo traženjem istinske alternative i to putem novih vizija, novih ideja, novih programa, novih ljudi u politici i nove nade (novog optimizma kakvog smo imali početkom agresije na RH).
Pokret Hrvatska domoljubna mreža, želi svakog građanina, sadašnjeg objekta društvenih zbivanja, osiromašenog, opljačkanog, ovršenog, poniženog, obespravljenog dovesti u položaj tvorca društvenih zbivanja.
Želimo Hrvatsku europskih standarda, zemlju razvijene demokracije, zemlju pravne države u najširem smislu te riječi, zemlju razvijenog građanskog društva, zemlju snošljivosti i toleranicije među građanima, zajamčenih ljudskih i manjinskih prava, ukratko hrvatsku Hrvatsku, s europskim društvenim rješenjima!
Hrvatska i njeni građani danas prvenstveno traže miran i kvalitetan svakodnevni život, osobno dostojanstvo, međuljudsko poštovanje, pravo na vlastitu nezavisnost u domaćoj, europskoj i svjetskoj politici, dakle općenito pravo na optimistično razmišljanje o sadašnjosti i budućnosti. Javljamo se kao pokret Hrvatska domoljubna mreža s ciljem da okupimo što više političkih opcija – stranaka, udruga, skupina građana i pojedinaca, intelektualaca, radnika koji primaju minimalac od place ili ju uopće ne primaju, nezaposlenih, ovršenih, tvoreći tako čvrstu i stabilnu mrežu, kojom želimo izići na izbore na svim razinama, od lokalne uprave i samouprave do Sabora i Euro parlamenta.
Sa željom i ponudom nove istinske alternative, putem nove vizije, novih ideja, novih programa, novih ljudi u politici, nudeći nove nade, s idejom Domoljubne mreže. Krenemo u zajedištvu s iskrenim, poštenim i dokazanim domoljubima u bitku za spas Hrvatske.
Zato pozivamo sve iskrene i poštene domoljube, sve one koji žele dobro hrvatskoj državi, hrvatskom narodu i svim narodima koji u njoj žive, da nam se pridruže pojedinačno i u skupinama, stranaka, udruga, kako bi svojom podrškom, svojim radom, svojim idejama doprinijeli da zajednički gradimo i razvijamo našu lijepu Hrvatsku, da bude ponos nama i čitavom svijetu.
Život u Hrvatskoj ne smije biti sveden na puko preživljavanje većine njenih građana, a biti lijep, ugodan, raskošan i radostan samo za političke i gospodarske elite.
1.2. Težnje i ciljevi
Poslanje našeg pokreta sadržano je u nazivu: Hrvatska domoljubna mreža.
Zato se Hrvatska domoljubna mreža, zalaže za hrvatsku, njene nacionalne interese, njen dobar glas u Europi i Svijetu, za njen ugled i uvažavanje, za promicanje njezinih interesa, za hrvatsku kulturu, za Hrvatsko društvo u cjelini.
Hrvatska je izdana, ponižena, opljačkana, i obeščašćena, zato Vas pozivamo na okupljanje, kako bismo složno pomogli našoj Domovini u ovim sudbonosnim vremenima. Hrvatska je za nas sinonim potreba ujedinjenja svih snaga koje hoće, znaju, mogu i trebaju upravljati prirodnim, gospodarskim, ljudskim, političkim i inim potencijalima u našoj zemlji, na korist hrvatskih građana i njihovih budućih naraštaja.
U njoj trebamo postići napredak, znači pomak na bolje u sveukupnoj izgradnji na svim društvenim područjima. Napredak je nužno potreban i važan za buđenje duha hrvatskog naroda te jačanje njegovog pouzdanja.
On je vrijednosni sud i politička težnja za osmišljavanjem, programiranjem i zagovaranjem razvoja hrvatskog društva u najširem smislu te riječi, u gospodarskom, demografskom, intelektualnom, znanstvenom, obrazovnom, moralnom, duhovnom, tehnološkom, socijalnom i kulturnom području.
Hrvatska domoljubna mreža, svoja društveno-politička i opća načela zasniva na opredjeljenju: za dostojanstvo i boljitak života naših građana, za nezavisnost, učvrščenje države, očuvanje imovine i hrvatskog teritorija, te čuvanje svih nacionalnih vrijednosti, za očuvanje obitelji i unaprijeđenje obiteljskog života, za snažan razvoj gospodarstva.
1.3. Poticaji i motivi
Domoljubna mreža izlazi na političku scenu u ovom sudbonosnom vremenu:
zato jer može odgovoriti izazovima vremena. Smatramo da svatko tko vjeruje da se narodu može vratiti vjera u pravdu i opće dobro, dakle vjera u cjelokupan društveni razvoj, tko vjeruje da se narodu može vratiti dostojanstvo i samopoštovanje, tko vjeruje da se narodu može vratiti uvjerenje u mogućnost pristojnog življenja od vlastitog rada, znanja i poduzetništva, mora preuzeti odgovornost da to pokuša i ostvariti.
zato jer smo iskreno zabrinuti za sudbinu i budućnost naše domovine Hrvatske, hrvatskih građana, ove demokracije u povojima. Dakle duboko smo zabrinuti za budućnost hrvatskog naroda i društva u cjelini.
zato jer smatramo da su hrvatskoj politici nužne korjenite promjene: nove vizije, nove ideje, novi ljudi u politici, i novi odnos prema biračima i hrvatskom biću.
zato što dolazi vrijeme povjeravanja novih mandata. Neophodno je da hrvatski
građani dobiju pravo na izbor svojih predstavnika i zastupnika koji će zagovarati njihove lokalne, regionalne, nacionalne i građanske interese, a ne samo uže ili šire stranačke, ili svoje osobne interese.
zato jer čvrsto vjerujemo da hrvatski narod i hrvatska država imaju u sebi velike razvojne potencijale. Dosadašnji obnašatelji vlasti nisu znali pokrenuti niti iskoristiti te potencijale. Mi želimo pozornost javnosti usmjeriti na budućnost i razvoj, na otkrivanje i oslobađanje potisnutih stvaralačkih potencijala građana i naroda u cjelini.
zato da upozorimo na potrebu jačanja i oplemenjivanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Hrvatska nacija naprosto mora imati vremena za svoju konsolidaciju, za dovršenje izgradnje svojih nacionalnih institucija i njihovo profiliranje. Taj se proces mora odvijati u uvjetima potpune suverenosti i samostalnosti. To je ključ svih brava, to je bit opstanka Hrvatskog naroda.
Zato jer hoćemo konačno reći – dosta!
Dosta nam je krivotvorenja naše povijesti, ponižavanja, omalovažavanja i manipuliranja naših branitelja i žrtava Domovinskog rata.
Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda i Hrvatske države.
Dosta je ustupaka naših teritorija.
Dosta je legalne i ilegalne rasprodaje hrvatske državne imovine.
Dosta je dodvoravanja prema drugima, posebice onima koji nam nisu ništa dobrog učinili.
Dosta nam je iskrivljenih naših istina, plasiranja poluistina i neistina. Dosta je sluganstvu prema strancima.
Zato što upravo nadolazeći izbori imaju presudnu ulogu za budućnost hrvatskog naroda. Novi izbori iznjedrit će političare koji će krojiti ulogu i položaj Hrvatske u Europi i Svijetu. Zato su po važnosti jednako ravni izborima 1990. i 1991. godine koji su odlučivali o stvaranju i obrani hrvatske države.
1.4. Temeljne vrijednosti i politička uvjerenja
1. U odnosu na problematiku obrane i očuvanja vitalnih nacionalnih interesa, pokret Hrvatska domoljubna mreža, nikome ne priznaje pravo na veću ljubav prema Hrvatskoj od one koju gaje i u svojim srcima nose članovi pokreta i njezini podupiratelji.
Tuđe domoljublje uvažavamo i poštujemo, osim kada se njime izražava neprijateljstvo prema hrvatskom narodu ili ugrožava ugled hrvatskog naroda i države. 2. U odnosu na europsku budućnost Republike Hrvatske, mi želimo Hrvatsku europskih standarda: zemlju razvijene demokracije, zemlju pravne države u najširem smislu te riječi, zemlju razvijenog građanskog društva, zemlju snošljivosti i toleranicije među građanima, zajamčenih ljudskih i manjinskih prava, ukratko hrvatsku Hrvatsku, s europskim društvenim rješenjima!
Naše je stajalište da se država i hrvatsko društvo mogu uspješno razvijati, samo pod vodstvom naših sposobnih moralnih nekorumpiranih političara i gospodarstvenika. Nitko za naš razvoj ne može naći bolja rješenja od nas samih.
Našu nezaposlenost, naše socijalne probleme, naš nemoral i našu korupciju mogu riješiti jedino hrvatski građani, ako na izborima izaberu sposobno pošteno i nekorumpirano vodstvo u državne institucije.
Zbog navedenih stajališta, mi smo jedina alternativa cjelokupnoj političkoj eliti – i to alternativa koja nudi dostojanstvenu i ponosnu hrvatsku budućnost, a ne sluganstvo, ropstvo, ponižavanje i gubitak nezavisnosti.
Naš je program: Hrtvatska–hrvatskom narodu, a ne strancima; Hrvatka po mjeri njenih građana, a ne stranaca; Strance kao goste–Da, ali kao gospodare–Ne. 3. Naša načela počivaju na kršćansko – humanistričkoj slici čovjeka. Prema njoj čovjek posjeduje neotuđivo pravo na život i slobodan razvoj od začeća do smrti. Poštivanje ljudskog dostojanstva polazna je točka našeg političkog djelovanja. Smisao ljudskog postojanja prelazi materijalne ciljeve života, stoga se opredjeljujemo za cjeloviti pogled na svijet i na čovjeka: uz društvenu, političku, gospodarsku, kulturnu, etičku, i vjersku dimenziju čovjeka, pa u našoj politici vodimo računa i o tome. Svaki čovjek snosi osobnu odgovornost za svoje postupke, kao i odgovornost za druge ljude i za državnu zajednicu. U zajednici se sloboda može postići samo u odgovornosti pojedinaca za druge. Zajedno sa svojim pravom na slobodu čovjek mora priznavati i slobodu drugih. Sloboda jednog čovjeka završava tamo gdje počinje sloboda drugoga.
4. Opredjeljujemo se za parlamentarnu demokraciju, koja se zasniva na pravnoj državi, na djelovanju političkih stranaka, na profesionalnoj društvenoj samoupravi, za neposredno demokratsko odlučivanje građana u svim institucijama o važnim pitanjima.
Svojom obvezom smatramo unutar stranačku demokraciju i aktivno sudjelovanje naših članova i članica u oblikovanju demokratskog načina mišljenja.
Svojom zadaćom smatramo zaštitu i očuvanje osnova života, želimo za svoju djecu sačuvati svijet koji omogućava život i plodnost.
Generacijama koje dolaze moramo osigurati život u zdravom okolišu dostojnom čovjeka. Prema društvu slijedimo sve vremenski i središnji politički nalog: ostvariti najveće moguće blagostanje i dostojanstven život za svakoga.
Polazimo i od načela da je politika bez jasne ljestvice civilizacijskih i humanih vrijednosti – bezvrijedna politika.
Svoj cjelokupan politički nazor izvodimo iz suodnosa dviju temeljnih civilizacijskih vrijednosti: DOMOVINE I DEMOKRACIJE!
U svakodnevnom i javnom životu zagovaramo uvriježene opće priznate ljudske vrijednosti, spoj tradicionalnih moralnih i suvremenih kulturnih vrijednosti: časnost, poštenje, pravednost, etičnost, marljivost štedljivost, odvažnost, spremnost na prihvaćanje odgovornosti, pouzdanost i poštivanje vlastite riječi i tuđih uvjerenja – religijskih, svjetonazorskih, političkih, kulturnih i drugih.
Osobnost čovjeka postiže svoj puni razvoj samo u zajenici.
Čovjek je uključen u zajednice prema kojima snosi osobnu odgovornost.
Nasuprot nepovredivim pravima pojedinaca stoji obveza učinkovitom sudjelovanju u izgradnji općeg dobra.
Hrvatska ima stručne i sposobne ljude s potrebnim znanjem i vještinama, uporne, sistematične i radne. No, njima se ne pruža mogućnost za djelovanje, već se iznalaženje rješenja prepušta bogato plaćenim strancima čija je kakvoća usluga nerijetko ispod hrvatske intelektualne i stručne razine.
Upravo zbog toga zalažemo se za postignuće općeg političkog suglasja (konsenzusa) oko izbornog i političkog (ustavnog) sustava, smanjenja broja zastupnika u Saboru, pri čemu je presudno važna regionalna organizacija državne uprave i lokalne samouprave, promjenom i smanjenjem broja županija, u regije i smanjenjem broja gradova i općina. Zalažemo se i podržavamo postojeći sustav izravnog izbora predsjednika Republike, i izravno biranje načelnika, gradonačelnika i župana.
Propuštena je povijesna šansa da se, nakon stvaranja i obrane hrvatske države te oslobođenja okupiranih područja, hrvatsko društvo usmjeri u igrađivanje pravednog, demokratskog i prosperitetnog društva koje mora počivati na vrednotama o kojima govori hrvatski Ustav: slobodi, jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, mirotvorstvu, socijalnoj pravdi, poštovanju prava čovjeka, nepovredivosti vlasništva, vladavini prava i demokratskom višestranačkom sustavu, očuvanju prirode i čovjekova okoliša, poštujući PEPS (potpuno ekološki pristup svemu).

2. PROGRAM
2.1. DRŽAVA I NJEZINE ZNAČAJNE INSTITUCIJE
1. Stvaranje, obrana hrvatske države i oslobađanje njezinih okupiranih područja najveća su postignuća hrvatskog naroda u njegovoj dugoj povijesti.
Za stvaranje i obranu države bile su potrebne osobne i nacionalne vrijednosti i sposobnosti koje su odlika hrvatskog naroda: domoljublje, nadahnuće, sposobnost, nadarenost, hrabrost, spremnost na žrtve, strpljivost i ustrajnost.
Glede pojedinačnih i skupnih doprinosa stvaranju i obrani države, naše je stajalište da su hrvatsku državu stvorili, obranili, a njezin okupirani teritorij oslobodili, njeni građani pod odlučnim vodstvom hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Hrvatsku su stvorili i svi oni koji su podržali demokratske promjene, glasovali na referendumu za hrvatsku neovisnost, brojni mladići i djevojke, muškarci i žene koji su se za nju borili na ratištima diljem Hrvatske.
Ne zaboravljamo da su neprocjenjiv doprinos stvaranju hrvatske države dali Hrvati i potomci Hrvata raseljeni diljem Svijeta, te brojni inozemni prijatelji, kako pojedinci tako i državne zajednice.
Cijenu hrvatske neovisnosti i slobode mnogi su platili svojim životima, ranjavanjem, invaliditetom, zarobljavanjem, progonstvom, poniženjem, strahom, patnjom te gubitkom imovine, zdravlja i članova obitelji.
Hrvatski domovinski rat je obrambeni rat i jedan od najčasnijiih ratova u povijesti.
Bio je to rat za obranu hrvatske zemlje u njenim međunarodno priznatim granicama. Upravo zbog toga napravljena je velika pogreška i nesaglediva šteta po nacionalne interese što dosadašnje vlade nisu koristile sve pravne mogućnosti u sprječavanju kriminalizacije Domovinskog rata i njegovog izjednačavanja s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku.
Mi se ne mirimo s takvim izjednačavanjima zločinaca i žrtve, agresora i branitelja, osvajača tuđeg i branitelja vlastitog – kojima nam se stalno u međunarodnoj javnosti, pa i kroz povijest, pokušava nametnuti stigma nepodobne nacije i kolektivne krivnje za genocid.
2. Prihvaćamo i branimo svoju demokratsku pravnu državu Hrvatsku.
Za nas su Domovinski rat, hrvatski branitelji i Hrvatska svetinje koje ćemo braniti svagda i pred svima. Naši branitelji, vojnici, policajci i civilni stradalnici, koji su svojim životima platili našu slobodu, kao i ranjenici, oboljeli PTSP, logoraši i ostali stradalnici, danas su građani drugog reda, mnogima ništa od prava nije priznato, u medijima ih se proziva i ponižava, a dali su najveći doprinos stvaranju slobodne samostalne i suverene države Hrvatske.
Branitelji koji su preživjeli cijeli rat na bojištu, ako nisu ranjeni ili oboljeli, vratili su se u svoje firme sa željom da nastave raditi i izgrađivati našu lijepu i slobodnu Hrvatsku.
Ali firme u kojoj su radili, njihovog radnog mjesta niti proizvodnje više nema, našli su se na ulici bez ikakve životne egzistencije, nastupilo je snalaženje kako je tko znao i mogao. Iako je postojao Zakon žrtve i njihova imovina nisu popisani, danas se samo nagađa o broju svih žrtava, govori se o oko 22.000, poginulih i ubijenih žrtava, a od toga, da je dvije trećine Hrvata, a jedna trećina Srba.
Ovakve dokaze o žrtvama agresije ne može prihvatiti niti jedna normalna država, Hrvatska je suspendirala Zakon o utvrđivanju ratne štete, (NN 61/91 i 70/91) po kojem je
morao biti izvršen popis svih žrtava, poginulih, ubijenih, ranjenih, zatočenih i nestalih osoba i njihove pokretne i nepokretne imovine.
Sve žrtve moraju biti točno popisane i pobrojane i svima se moraju priznati sva prava priznata u svim normalnim državama, pravo na cjelokupnu odštetu, mirovinu, zdravstveno i obeštećenje za uništenu imovinu.
Danas su priznate žrtve, čak i unuci žrtava i učesnika II svjetskog rata primaju mirovine, dok se za žrtve Domovinskog rata ne daje ništa, niti traži odšteta od agresora Republike Srbije na Republiku Hrvatsku.
Žrtve svih ratova moraju dobiti svoju pripadajuću odštetu, sukladno odredbama III Ženevske konvencije i svih pozitivnih naših i Europskih propisa.
Zato ćemo popisati sve žrtve u skladu sa suspendiranim Zakonom o utvrđivanju ratne štete i osigurati isplatu štete i dati žrtvama i obiteljima žrtava sva prava u skladu sa Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92 do 148/2013). Vratit ćemo u pravni sustav i doraditi sve suspendirane zakone u koje spada i Zakon o porjeklu imovine ukunut 1990. god. nekoliko dana prije prvih parlamentarnih izbora.
Zbrojit ćemo cjelokupnu ratnu štetu i tražiti naplatu od agresora Republike Srbije. Neke političke stranake, dio medija i političke javnosti žele silom zadržati status quo, o lažnoj i netočnoj povijesti hrvatskog naroda, istovremeno domoljubne opcije, stranke i pojedinci istražuju i žele povjesno dokazati i dokazuju da značajan dio predočene povjesti, naročito početak i tijek II svjetskog rata i poraća nije zasnovan na istinitim događanjima, već lažno prezentiran da je hrvatski narod genocidan narod, koji je počinio ogromne zločine.
Nepriznavajući mnogo veće zločine koje su počinili prema hrvatskom narodu, od početka II svjetskog rata i porača, kada su napunili preko 1700 jama leševima hrvata i ostalih naroda i narodnosti na području bivše Jugoslavije.
Zatim je hrvatska i svjetska javnost desetljećima obmanjivana klevetama i lažima, na štetu hrvata i Hrvatske države, za koje niti jedna dosadašnja vladajuća politika, u proteklih 28. godina nije željela istražiti, dokazati, promijeniti i revidirati krivo prezentiranu povijest hrvatskog naroda. U državnim arhivima nalaze se dokumenti, dokazi, koji vjerodostojno dokazuju da je tako predočena povijest hrvatskog naroda smišljena laž i kleveta protiv hrvata i Hrvatske.
Organizirat ćemo neovisnu komisiju, za istraživanja, po svim arhivima i iskapanja žrtava ubijenih od strane pripadnika NDH, ali isto tako od pripadnika komunističko četničkih jedinica i vlasti u vrijeme II svjetskog rata i poraća.
A za neopravdanu klevetu i optužbe Hrvata i hrvatske države od počinitelja sukladno zakonu tražiti odgovarajuću odštetu ma tko bio.
1. U odnosu na stanje i budućnost nacionalne sigurnosoti, podržavamo načelo
građanske kontrole rada tajnih službi policije i vojske i prilagodbu organizacije i rada zapadno europskim standardima i pravilima.
Organizirat ćemo i uspostaviti profesionalnu službu koja će svojim radom osigurati potpunu sigurnost građana i siguran opstanak Republike Hrvatske.
Posebno naglašavamo da zaštitu nacionalnih interesa i sigurnost može jamčiti samo profesionalna, tehnološki opremljena i razvijena obaviještajna zajednica. Strategija nacionalne sigurnosti treba biti usmjerena i prema poslovnom obavještajnom djelovanju (business intelligence) i zaštiti nacionalnih interesa.
Tajna služba ima ingerenciju i obvezu kontrolirati sve državne institucije i njihove obnašatelje dužnosti, što je propustila provoditi, čak se i sama stavlja u službu drugih država. Prekinut ćemo praksu, da pripadnici ovih službi zaduženih za sigurnost građana, RH i njenih institucija, pored rada za RH, rade i za ostale tajne službe, pa čak i za službe agresora na Republiku Hrvatsku, kršeći zakonom zabranjeno djelovanje.
1. Hrvatska je vojska utemeljena na vrijednostima Domovinskog rata, a naročito nakon VRO Oluje stasala je u pobjedničku i vrlo efikasnu vojsku s pobjedničkim mentalitetom.
Početak rata i agresija na hrvatsku, koja je tada bila u vojnom sastavu JNA.
JNA je glumila promatrača i tampon zonu, zatim se stavila u službu Srbije, Srba i četnika, koji su s njom upravljal, koja je nastavila započetu agresiju pobunjenih srba na Hrvatsku.
Znamo kakve su nam zločine učinili, bez intervencije i vojne pomoći od međunarodnih institucija i država, osim humanitarne pomoći za prognanike i izbjeglice.
Činjenica jest da je hrvatski narod kroz povijest često ratovao za vlastitu slobodu, za tuđe interese i za obranu europske civilizacije. U tim ratovima pretrpio je ogromne žrtve i štete. U momentu agresije, Hrvatska nije imala svoju vojsku, kojom bi se mogla braniti od agresora, na što je agresor i računao.
Sve to svakom odgovornom političaru nameće moralnu obvezu da nikad hrvatska ne ostane bez svoje osposobljene i kvalitetno opremljene vojske, da niti jednog hrvatskog vojnika ne pošalje izvan granica Hrvatske. Pogotovo tamo gdje može izgubiti život.
To ne može biti privatna odluka građanina, kao što ni uživanje droge nije privatna stvar pojedinca. To mora biti ustavna obveza i odgovornost svih državnih tijela.
Ulaskom u članstvo u NATO-u, zbog trenutačnih političkih nagodbi ili još gore, političkog dodvoravanja svjetskim moćnicima, stvorili smo si obvezu slanja naših vojnika u mirovne misije, čime smo si stvorili dalekosežne i katastrofalne posljedice za zemlju, njene ljude i njihovu budućnost.
Računajući na sigurnu zaštitu NATO-a, u slučaju napada na našu zemlju, nismo se dovoljno osigurali za slučaj bilo kakvog napada.
Činjenica je da smo imali JNA, u kojoj su bili i naši pripadnici, koja nas je trebala braniti od bilo kakvog agresora, znamo što nam se je dogodilo.
Potaknuti ovim iskustvom ne smijemo si dopustiti da, u slučaju potrebe obrane, ne daj Bože budemo bez kvalitetno opremljene i osposobljene vojske i da ta vojska bude u zemlji, a ne na vojnim misijama. Znači moramo svakog momenta imati odgovarajuću količinu aktivne sobne vojske, sa svom potrebnom opremom u zemlji.
Za rat se spremiti kao da će izbiti sutra, a moliti Boga da nikada ne izbije.
Nastojat ćemo što manje vojnika slati u vojne misije, a ukoliko se šalju poslati ih u vlastitom kontingentu, s vlastitim zadacima i zapovjedništvom, a ne pod tuđom zapovijedi.
Podržavamo pomoć vojske u slučajevima elementarnih nepogoda, potresa, požara, poplave, velikog snijega, najezde velikog broja imigranata kojima policija nije u stanju zabraniti ulaz u zemlju i drugim slučajevima.
U svim ovim slučajevima kada je vojska potrebna intervenirati i kada dolazi na ugroženo područje preuzima svu postojeću vlast, koju preuzima zapovjednik jedinica koje su izašle na teren i svi su njemu podređeni uključujući sve institucije lokalne i regionalne vlasti.
5. Pravna država je alfa i omega tržišnog gospodarstva. Bez efikasne pravne države nema tržišta, nema razvoja, nema demokracije i demokratskih stečevina, nema zadovoljavajućeg općeg društvenog razvitka.
Zbog toga će Hrvatska domoljubna mreža ustrajati na postizanju konsenzusa za promjenu Ustava, s definicijom nastanka Hrvatske države na Domovinskom osloboditeljskom ratu, koju su stvorili i oslobodili njeni branitelji, s reformom i izmjenom svih ostalih zakona koji nisu pošteni niti moralni, na osnovi pravnih normi i europskih stečevina. Dosadašnja iskustva pokazuju da je ne učinkovita pravna država jedna od temeljnih prepreka: legalnoj gradnji, legalnim stranim i domaćim ulaganjima, zaštiti vlasništva te legalnom i uspješnom poduzetništvu.
Propisivanje i prakticiranje složenih, zakona, zamršenih i dugoročnih procedura izdavanja lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, dovelo je do potpune korumpiranosti državnih struktura, nelegalne gradnje i blokade legalne gradnje. Takva situacija nam je priskrbila neslavni epitet jedne od naj korumpiranijih europskih država.
Zbog toga, za nas, funkcioniranje pravne države ima apsolutni prioritet. Istraživanja pokazuju da je ključni problem u Hrvatskoj tzv. velika korupcija ili “zarobljava-nje države” od strane moćnih pojedinaca i političkih skupina.
Zapravo, to stanje je nastavak kriminalne privatizacije, u kojem tajkuni i njihovi naredbodavci i dalje nastavljaju pljačku hrvatske države, no sada kroz poticaje, sanacije, povoljne bankovne kredite, državne garancije, otpise dugova prema državi, neplaćanja koncesije, neplaćanja poreza, doprinosa i dr.
Zbog njihove kriminalne rabote koja parazitski djeluje na Hrvatsko gospodarstvo, ovom segmentu ćemo pokloniti najveću političku, pravosudnu, medijsku i društvenu pažnju.
Načela pravne države podrazumjevaju prvenstveno i dosljedno primjenjivanje propisa i zakoniti rad u svim tijelima državne vlasti, a zatim i podjela vlasti, neovisnost sudova kao i stroga zakonitost rada uprave i pravosuđa.
Prema našem shvaćanju, građani osim prava prema državi imaju dakako i dužnosti. Tome pripada pravo na saslušanje, sudjelovanje i donošenje odluka u svim stvarima koje se na njih odnose u primjerenom roku, pravo na informaciju i na zaštitu osobnih podataka.
Državljani imaju pravo očekivati korektan odnos u radu državnih institucija.
6. Državne institucije moraju služiti građanima! One ne smiju obespravljivati hrvatske građane, nego moraju stvoriti okvirne uvjete i poticaje za rad koji djeluju povoljno na njihov slobodni razvoj.
Država mora stalno kritički provjeravati svoj oblik organizacije, neprestano ga popravljati i modernizirati, te preispitivati njegovu svrsishodnost.
Tamo gdje slobodni davatelji usluga mogu jednako dobro ili bolje obaviti javne usluge, država im to mora prepustiti. To vrijedi posebno za gospodarske aktivnosti države.
Zalažemo se za djelotvorne državne ustanove, a to znači za one čiji su zaposlenici sposobni, marljivi, susretljivi i dobri poznavatelji zakona i svog posla.
Status neovisnih državnih službenika predstavlja trajno jamstvo pravne države i političke stabilnosti. To je ujedno i put kojim treba krenuti da se iz državnog aparata uklone “podobni”, a zapravo nekompetentni i nesposobni službenici.
Državnu upravu zbunjuju, sputavaju i koče njezinu učinkovitost teško razumljivi, nepregledni, nedorečeni i kontradiktorni zakoni.
Mi se zalažemo za stvaranje jasnih, jednostavnih, međusobno usklađenih i provedivih pravnih propisa. Stalno provjeravanje smislenosti pravnih propisa djeluje protiv prijeteće birokracije u svim područjima društvenog života.
U svojim su pravima i svom dostojanstvu svi ljudi jednaki. Nejednaki su u nadarenosti, sposobnostima, sklonostima i interesima.
Pravda ne znači “svakome jednako” već “svakome svoje”. Težimo za pravdom u mogućnostima, koja svakom čovjeku daje priliku razvoja u skladu s njegovom osobnosti. U pravdu spada da je pravo jednako dostupno svim ljudima, da se prema onome što je jednako postupa jednako, a prema onome što je nejednaka – nejednako. Zalažemo se za pravedni, miroljubivi i demokratski svjetski poredak koji će svim stanovnicima zemlje omogučiti život dostojan čovjeka.
Dosadašnja primjena pravde dokazuje da se u hrvatskom pravosuđu moraju učiniti radikalni zahvati, od revizije zakonodavstva do kadrovskih promjena u sudskim ustanovama, čak i usprkos opasnosti da nas se u tom slučaju optuži da zadiremo u autonomiju sudbene vlasti, to jest u temelje demokracije.
Treba se otvoreno postaviti krivična, disciplinska i materijalna odgovornost sudaca i svih pravosudnih struktura, jer praksa dokazuje da je i u ovom segmentu bilo zloporaba vlasti. Segment odvjetništva i bilježništva treba podvrgnuti ozbiljnim analizama i promjenama ukoliko se za to ukaže potreba.

2.2. GOSPODARSTVO I PRIVATIZACIJA
1. Propisi i praksa privatizacije nisu osiguravali, a niti sada osiguravaju, realizaciju ključnih nacionalnih i građanskih interesa kao što su jednakost mogućnosti (na stjecanje imovine i poduzetništvo), pravednost i razvoj.
Nažalost, politička i nacionalna šteta koja je učinjena dosadašnjim “modelima” privatizacije u velikoj je mjeri nepopravljiva u političkom, gospodarskom, pravnom, socijalnom i razvojnom pogledu.
U razdoblju trajanja Domovinskog rata izvršena je pretvorba i privatizacija poduzeća i djelomična privatizacija imovine, koja je pripadala svim hrvatskim građanima. Pretvorba i privatizacija označene su u hrvatskoj povijesti kao neviđena pljačka hrvatske imovine.
Hrvatska domoljubna mreža traži ukidanje zastara za kaznena djela iz područja pretvorbe i privatizacije, obeštećenje žrtava pretvorbe i privatizacije, oduzimanje nezakonito stečene imovine, te stvaranje strategije sprečavanja daljnje pljačke prirodnog i društvenog blaga Republike Hrvatske.
Nekontroliranom i neodgovornom prodajom strateški važne nacionalne imovine – banaka, telekomunikacija, INA-e, HT-a, Plive, mnogih hotela, te strateških i gospodarskih uspješnih firmi narušen je suverenitet zemlje na naj osjetljivijem području – gospodarskom.
Odgovornost HDZa za takvu politiku je nedvojbena. Međutim ni odgovornost “Koalicija” (“šestorke”, “petorke” i “četvorke”) nije ništa manja. Interes da se učinjeno prikrije očit je na današnjoj političkoj sceni. U tome se skriva odgovor zbog čega cjelokupna politička elita, pozicijska i opozicijska, složno zataškava i uklanja tragove kriminalnih pretvorbi u kojima su zajedno sudjelovali!
Svjesno štetna i za Hrvatsku uništavajuća makroekonomska politika sviju dosadašnjih vladajućih garnitura praktički je uništila Hrvatsko gospodarstvo u svim njegovim ključnim područjima: industriji, poljoprivredi, graditeljstvu, prometu i vezama, prijevozu, turizmu, obrtništvu, bankarstvu, šumarstvu, ribarstvu, pomorstvu, trgovini i svemu drugom.
Dosadašnje vlade rasprodavale su nacionalnu imovinu u bescjenje, tako da im za njihovu neodgovornu politiku vođenja države, nije bilo dovoljno novca, već su zaduživali zemlju u ogromnim količinama, dug centralne države kreće se u iznoisu od oko 300 miljardi kuna, bez kredita privrednih i drugih dužnika, veliki dio tog novca od prodaje i zaduživanja završio je u privatnim đepovima i na privatnim računima u stranim banka diljem svijeta. Analitičari, domaće i strane institucije, procjenjuju da je ovakvog novca preko 50 milijardi eura u stranim bankama, s obzirom da nema osnovanog porijekla tog novca mora se vratiti u proračun Republike Hrvatske, tako da će biti mogućnasti rasteretiti porezna i druga davanja državi za poreze, prireze, doprinose, a PDV nebi smio biti viši od 16 %, ako se vrate pokradena sredstva. Ponudit ćemo dobrovoljni povrat sredstavas u proračun uz minimalno zadržavanje dijela sredstava dobrovoljnim povratnicima.
2. Zalažemo se za samostalnost i naglašenu odgovornost Vlade u vođenju makro- ekonomske politike i stvaranju uvjeta za razvoj i punu slobodu poduzetništva.
Gospodarski oporavak i uzlet može se postići razvijanjem svih gospodarskih područja: industrije, poljodjelstva, turizma, prometa roba i usluga, prijevoza, graditeljstva, obrtništva, bankarstva i šumarstva.
Međutim, Hrvatska neće postati visoko razvijenom zemljom ako ne osigura odgovarajući udio u proizvodnjama roba i usluga koje počivaju na razvoju znanosti i visokih tehnologija. Budući da su ulaganja u znanost i tehnologiju isplativa tek na duži rok, odnos prema istraživačkom i izumiteljskom radu valja mijenjati što prije i što kvalitetnije, uz korišenje naših povratnika s gotovim projektima razvoja našeg gospodarstva.
2. Hrvatska domoljubna mreža naročito se zalaže za:
zadržavanje državnog vlasništva u ključnim i osjetljivim područjima kao što su: poljodjelstvo, šumarstvo, vodocrpilišta i korištenje voda, nacionalni parkovi, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja, željeznice, vađenje nafte i plina, turistička područja, a naročito obalni morski pojas, zračni promet i kontrola njegovog korištenja i sl.
utvrđivanje i provođenje stabilne strategije i politike. Poželjne su njezine slijedeće odlike: nepromjenjivost pozitivnih propisa barem pet godina; jednaka mogućnost svima, (nikoga se ne smije stavljati u povoljniji položaj); zaštita nacionalnih interesa; sprječavanje daljnjih prodaja HEP-a, INA-e, HP-a i drugih državnih tvrtki; spriječavanje daljnje jeftine rasprodaje hotela i turističkih dobara (sagrađenih na najljepšim dijelovima mora); naglašeni razvoj istraživačkih i obrazovnih ustanova; poticanje razvoja slabo naseljenih područja i sl.
snažno podupiranje industrijske proizvodnje; posebice poticanje malog i srednjeg poduzetništva; razvijanje proizvodnji s novim tehnologijama; poticanje stranaca i povratnika na izgradnju proizvodnih pogona i proizvodnu suradnju s domaćim tvrtkama i građanima.
propisat ćemo sprječavanje držanja novca u inozemstvu; razvijati domaće bankarstvo (osnivanjem i razvojem banaka u vlasništvu hrvatskih građana i pravnih osoba) stimulirati banke da ulažu u proizvodne djelatnosti; osigurati kamatu na ova ulaganja prema odnosima u okruženju.
destimulirati nekontrolirani prodor stranih trgovačkih lanaca; destimulirati uvoz, spriječiti uvoz GM hrane i sjemenja PEPS (potpuna ekološka primjena svega), te robe koja ima štetne utjecaje na okoliš, spriječiti damping cijene i utjecaje, spriječiti monopolske položaje, odrediti i održavati tehničke standard robe iz uvoza.
poticanje razvitka domaćih graditelja: kao i onih koji su zajedničkog vlasništva sa strancima, a gdje prevladava domaće vlasništvo; od stranaca tražiti pologe depozita kao jamstva za dobro obavljene radove.
stvaranje snažnih domaćih turističkih organizacija i turoperatera: poticati suradnju hotelskih tvrtki sa stranim turoperaterima. Poticati osnivanje, rad i razvoj domaćih turoperatera, stvoriti i razvijati modele malih obiteljskih hotela i seoskog turizma, spriječiti zlouporabu interventnih kredita i sredstava, uvesti red u registraciju prometa i plaćanju poreza, domaće turističko tržište usmjeravati na potrošnju domaće hrane i poljodjelskih proizvoda.
stvaranje jakih proizvođača, prerađivača i izvoznika hrane: ustrojiti istraživanje, razvoj, proizvodnju i prodaju poljodjelskih proizvoda i prerađevina, poljodjelstvo ne može biti prepušteno samo seljacima nego država mora stvoritii potpomagati organizacije za tehnološku i trgovačku potporu proizvođaču; poticati obradu neobrađenih poljodjelskih površina; te sadnju voća i povrća, kao i njihove prerade; razvitka stočarstva, naročito na područjima od posebne državne skrbi i rijetko naseljenim i brdovitim područjima; poticati razvitak povrtlarstva i cvječarstva.
donošenje zakonskih propisa koji bi pogodovali demografskoj, gospodarskoj, prometnoj i svakoj drugoj revitalizaciji naših otoka, gdje treba pored autohtonog turizma, ribarstva poticati i razvoj voćarske, povrtlarske, maslinarske i proizvodnje ljekovitog bilja.
ubrzani razvoj prijevozništva: postojeću željezničku mrežu osuvremeniti i izgraditi novu gdje je potrebno, ne dozvoliti ukidanje pruga, obvezati tvrtke na korištenje željeznice na način kako se to radi u inozemstvu; pomorski promet znatno poboljšati i proširiti; poboljšati usluge prijevoza za školsku djecu; podržavati razvoj zračnog prometa; bolje održavati magistralne i ostale ceste, nastaviti s izgradnjom modernih cesta (autoputa) najprije na započetim pravcima, osmisliti i izgraditi brze ceste na pravcima gdje su nužno potrebne. podržati naglašeni razvitak šumarstva: snažno pošumljavati goleti, šikare, zapuštena polja i druge neobradive površine, zabraniti izvoz trupaca i piljene građe, poticati domaću proizvodnju drvnih proizvoda i poluproizvoda; poticati zaštitu šuma, te šumskih i drugih površina od požara; poticati uzgoj, uzgojnu zaštitu i iskorištavanje svih šumskih plodina. naglašeni razvitak proizvodnih, a naročito umjetničkih obrta.
Formula hrvatskog gospodarskog uspjeha mora biti sinergija hrvatske izvrsnosti i posebnosti, poticajnog poreznog sustava, angažiranja hrvatskog kapitala (jer je konkurentniji zbog kulturno-psiholoških razloga!), ispravno definiranih razvojnih prioriteta (proizlaze iz komparativnih prednosti), efikasne pravne države, reformiranog obrazovnog sustava (stjecanje korisnog znanja, razvoj inovatorstva) te segmentiranog razvoja visoke tehnologije.
4. Demografski problemi posebno su teški i osjetljivi. Hrvatski narod je po broju stanovnika malen narod, unatoč značajnoj dijaspori. Nije pretjerano reći da su mnogi teški trenutci u hrvatskoj povijesti bili uzrokovani tom demografskom slabošću. Da nas je bilo i da nas ima dvadeset milijuna, hrvatska bi povijest vjerojatno drukčije izgledala.
Problemi demografske prirode danas su izraženi na više načina.
Nizak natalitet, smrtnost stanovništva mnogo veća nego stopa nataliteta.
Ovo su doprinijeli mnogi uzroci, rat, mnogi mladi su poginuli, mnogi mladi su ranjeni ili suoboljeli, što je dovelo do znatnog smanjenja brakova, a time i smanjenja rađanja djece.
Velikog djela uništenog gospodarstva i privrednih resursa ratnim razaranjima na okupiranim područjima i uz crtu razdvajanja, što je dovelo do smanjenja broja radnih mjesta, te time i smanjenja egzistencijalne sigurnosti, što je također utjecalo na broj sklapanja brakova i rađanja djece.
Međutim, najveći krivac za gubitak gospodarskih subjekata, cjelokupnog gospodarstva i radnih mjesta na slobodnom prostoru Republike Hrvatske je loše uspostavljena i provedena pretvorba i privatizacija privrednih i gospodarskih subjekata – poduzeća i banaka.
Ova kriminalna pretvorba i privatizacija provedena je na bazi nepoštenih i nemoralnih Zakona i to u vrijeme rata, da se je to događalo u vrijeme mira naši građani ovakav kriminalni čin pretvorbe i privatizacije ne bi dozvolili.
U ovim aktivnostima pretvorbe i privatizacije sudjelovali su samo podobni i birani kadrovi iz bivšeg sistema povezani s institucijama vlasti, koje su im to u bescjenje dodjeljivale, koji su tada postali vlasnici gospodarskih subjekata, koje su uglavnom uništavali, zatvarali radna mjesta, a nekretnine prodavali po visokim cjenama.
Tako provedena pretvorba i privatizacija privrednih i gospodarskih subjekata i banaka dovela je do enormnog bogaćenja pojedinaca, planirano 200 bogatih obitelji, danas ima gotovo 300 bogatih obitelji, dok su svi ostali osiromašeni. Ovim nemoralnim i nepoštenim aktivnostima Hrvatska je izgubila preko 500 000 radnih mjesta, za svoje radno sposobno stanovništvo, koje je tražilo način preživljavanja.
Dio ovih radnika otišao je u mirovinu, s minimalnim mirovinama koje nisu dostatne za normalan život, na žalost takvih je gotovo trćina umirovljenika, koji imaju mirovine ispod zajamčenog iznosa plaće za radnike.
Drugi dio ih je otišao na socijalu ili opskrbninu, koje su kasnije uglavnom ukinute.
5. Siromašni i blokirani građani, veliki broj radnika koji su ostali bez posla imao je kredite koje više nisu imali s čime vraćati, pali su u blokadu. U blokadi su se našli i mnogi koji nisu imali s čim plaćati komunalnu naknadu, televizor, telefon i druge sitnice, zbog kojih su ovršeni – blokirani, mnogima je u višestrukom iznosu uvećan dug koji nije iznosio više od 200 kn, narastao na preko tisuće kuna.
Danas je preko 326 000 blokiranih građana, mnogima se plijene kuće, stanovi i ostala vrijedna imovina za sitnicu dugovanja.
Velikim i moćnim dužnicima otpisuju se dugovanja u mnogostruko većim iznosima ili dogovara nagodba sa smanjenim iznosima duga uz obročnu otplatu. Takvih primjera je mnogo, kao Europapres, prije prodaje pokojnom odvjetniku Hanžekuviću otpisano je preko osamdeset milijuna kuna poreznog duga.
Dok se istovremeno naplaćuje preko njegovog odvjetničkog društva mnogoj sirotinji i peterostruke iznose sumnjivih i upitnih dugovanja.
Početkom nestajanja radnih mjesta pojavila se veća ponuda radnika, što je dodatno dovelo do njihovog slabijeg poštivanja i plaćanja od strane poslodavaca, čemu je doprinijela i zakonska regulativa.
Umirovljenicima se smanjuju mirovine u dva navrata po 10 % uz obećanje povrata, što mnogima nije vraćeno do danas, gotovo deset godina. Ove opisane aktivnosti dovele su do velikog siromaštva naših građana, kojih je gotovo jedna trećina stanovništva. Ovo siromaštvo dovelo je da imamo mnogo djevojaka i mladića koji nisu zasnovali bračnu zajednicu, normalno da nemaju niti djece.
Ulaskom u europsku uniju i otvaranjem granica dobili smo mogućnost zapošljavanja naših građana na području EU-a, što je dovelo da danas, u nedostatku kvalitetnog i kvalitetno plaćenog posla, kojeg kod nas nema, čemu doprinosi i nesigurna životna egzistencija.
Zato mnogi naši, naročito mladi, školovani građani odlaze u druge zemlje raditi i živjeti, s obiteljima, suprugama i djecom, nitko od njih nije zainteresiran za rad i razvoj Hrvatske.
Hrvatska danas uvozi radnike, naročito sezonce na građevinu, turizam, brodogradnju i neke druge djelatnosti.
Mnogi naročito mladi napuštaju rad na poljoprivredi, hranu uvozimo u ogromnim količinama, s plaćanjem nekoliko milijardi eura godišnje, dok naša polja ostaju neobrađena, na kojima možemo proizvesti hrane za 20 miliona stanovnika, mi za 4 milona stanovnika nemamo dovoljno hrane.
Ovakva politika države, ako se nastavi može dovesti do dramatičnih posljedica za obitelj, gospodarstvo, socijalno stanje i društvo u cjelini.
6. Najezda imigranata, i njihovo zaustavljanje
Prosjek starosti našeg stanovništva stalno se povećava, nema dovoljnog broja rođenih, a veliki dio mladih odlazi u druge zemlje zajedno s djecom, tako da nam ostaje staro stanovništvo koje velikom brzinom izumire, ovakvim tempom imamo šansu ostati bez domicilnog stanovništva.
Sada je nastupila najezda imigranata s područja Bliskog istoka i Afrike, zahvaćenih ratom i drugim nedaćama, koji žele preko naše zemlje proći u Europsku uniju, mnogo ih je već prošlo, sada se postavlja pitanje njihovog prijema u zapadne zemlje, koje su već napućene imigrantima
Zato se raspravlja o mogućoj zabrani njihovog ulaska u te zemlje, koje pojedinačno donose odluke o zabrani useljenja u njihove države.
Mnogo veće i brojčano snažnije europske zemlje, Francuska, Njemačka, Italija i druge imaju velike probleme s useljenicima, na vlastitom primjeru pokazuju kakve sigurnosne i druge poteškoće imaju s useljenicima, a da ih ne mogu riješiti, kako će u tome pomoći hrvatskoj, koja s jedan posto utjecaja u odlučivanju u EU, nema nikakve šanse da se kod donošenja neke po nju štetne odluke odupre većini u Bruxellesu.
Za mali hrvatski narod, u uvjetima ne konsolidiranog nacionalnog i kulturnog identiteta, to uistinu može značiti problem s nesagledivim egzistencijalnim i socijalno-psihološkim posljedicama. Hvatska je preatraktivna i brojčano preslaba za takav eksperiment, zato moramo donijeti odgovarajuće odluke, ako treba, kao i druge zemlje zatvoriti granicu i s vojskom, jer njena je zadaća braniti državne granice, što smo do sada prepustili policiji i to u smanjenom broju. Do sada su granice zatvorile Mađarska i Slovenija, u novije vrijeme Italija više ne prima brodove s imigrantima, možemo samo pretpostaviti što bi se dogodilo kod nas ako bismo ostali otvoreni za prijem svih imigranata koji požele doću u europu, koja je već do sada gotovo pa okupirana. 2.3. Zdravstvo i socijalna zaštita Zdravlje je elementarna potreba svakog čovjeka. Pristup liječenju, zaštiti zdravlja i svim zdravstvenimn ustanovama mora biti osiguran za svakoga, neovisno o njegovom financijskom stanju, društvenom položaju i mjestu stanovanja. Prije svega svaki je čovjek sam odgovoran za očuvanje svog zdravlja. Potpora u sustavu zdravstvenog osiguranja mora stimulirati osobnu zdravstvenu prevenciju i upućivati na način života koji vodi računa o zdravlju. Zalaženo se za ukidanje participacije i besplatno liječenje svekolikog stanovništva, a novčana sredstva za lijkečenje osigurati iz povrata nepošteno stečene imovine. Mi se pouzdajemo u daljnji razvoj medicinskih spoznaja I postupaka za suzbijanje trenutno neizlječivih akutnih I kroničnih bolesti. Alternativna medicina, prirodni postupci u liječenju I prirodni lijekovi moraju služiti kao smislena dopuna akademski učenoj medicine koju primjenjuju liječnici. Naš zdravstveni sustav mora jačati odgovornost pojedinoga građanina za njegovo zdravlje, proširivati prava pacijenata, stvoriti svijest o troškovima i pojačati vlastitu odgovornost za visoke zdravstvene rizike koji se mogu izbjeći. I zdravstvo treba organizirati prema načelu podjele zadaća (subsidijarnosti). Ono mora osigurati njegu i liječenje u okolini na koju je pacijent navikao i raditi protiv razvoja netransparentnih “tvornica zdravlja” koje su u Hrvatskoj, evidentno, uzročnici prevelikih zdravstvenih troškova koje onda mora sanirati država, a sve na teret hrvatskih građana. Zakonsko zdravstveno osiguranje jednako je neophodno kao i slobodni izbor liječnika i private liječničke ordinacije.
Genetska tehnika, kao i svaka novost, donosi velike mogućnost, ali i opasnosti. Zahvatima u ljudsku zametnu lozu treba postaviti etički obrazložena propisana pravila.
Protiv zlouporabe droga treba se odlučno boriti edukacijom unutar obitelji i strožim zakonskim kaznama.
Mi se zalažemo za njeno isključenje iz društva kao i za djelotvorne mjere odvikavanja.
Žrtvama zavedenim drogom treba pomoći kao i drugim bolesnicima.
Zahtjevamo oštre kazne za preprodavače droge.
Ne smije se, dakako, previdjeti činjenica kako je ovisnost o drogi posljedica bijega u svijet privida, koja ne može dovesti do željene sreće u životu.
Zadatak je odgovornog društva uklanjanje uzroka takvih pokušaja bijega i stvaranje povoljnih uvjeta za zadovoljavajuće svladavanje životnih teškoća.
Dvije generacije podnijele su najveći teret stvaranja hrvatske države–mladi i stari, a ta je država prema njima bila posebno nepravedna jer je prvima “osigurala” nezapo-slenost, a drugima niske mirovine.
Ispravljanje te nepravde bit će jedan od naših prvih ciljeva.
U bit socijalnoga društva spada pomoć onima koji nisu dovoljno ili nisu uopće sposobni brinuti se sami o sebi.
Suvremena socijalna politika nalazi se u rasponu između slobode i odgovornosti, spremnosti na rad i solidarnosti.
Novo uređenje podjele rada između državne i privatne socijalne odgovornosti spada u najveće izazove socijalne politike kojoj prijeti nemogućnost financiranja sve skupljih davanja.
Podjeliti se može samo ono što se stječe radom i privređivanjem.
Preventivna skrb mora, u načelu, imati prednost pred socijalnom skrbi. Mi smo za učinkovit i pravedni socijalni sustav koji štiti i pomaže zapostavljene, nemoćne i siromašne. Svaki građanin i svaka građanka naše zemlje mora biti uključena u sustave solidarnosti.
Zloupotreba socijalnih ustanova i davanja nesocijalna je i nesolidarna, te je stoga treba na odgovarajući način kazneno goniti.
Socijalna se davanja moraju ravnati prema jasnim, shvatljivim ikao pravedno prihvaćenim kriterijima. Ona moraju biti financijski transparentna kako bi se kod svih ljudi mogla razviti svijest o troškovima.
Socijalne institucije moraju sebe shvaćati kao uslužne ustanove i ne smiju poprimiti obilježje državnih službi. Socijalna sigurnost uključuje doškolovavanje i stručno usavršavanje i pomoć u traženju radnog mjesta.
Dužnost je solidarnog društva pružiti socijalnu sigurnost onima koji su isključeni iz radnog života pa se stoga ne mogu sami brinuti za svoju socijalnu sigurnost. Tradicionalni generacijski ugovor koji je temelj našeg mirovinskog sustava treba prilagoditi predvidivim promjenama u strukturi stanovništva.
Treba bolje razviti mogućnosti izbora između ranog umirovljenja uz manje mirovinsko davanje i kasnijega umirovljenja s visokim mirovinama. U interesu cjele solidarne zajendice treba staviti odgovarajuće poticaje za kasnije stupanje u mirovinu.
Mi iz Hrvatske domoljubne mreže, uz socijalno izjednačavanje, težimo za pravednijom podjelom rada i dobara i na međunarodnoj razini između nacionalnih ekonomija pojedinih država.
Povišenje minimalnih plaća i time cjelokupnoga životnog standard omogućilo bi milijunima ljudi u zemljama u razvoju život dostojan čovjeka, a istodobno bi i proizvođače u industrijskim zemljama sačuvalo od pritiska nelojalne konkurencije dampingom plaća. Rad je bitan element dostojanstva i razvoja ljudske osobnosti, zbog toga se zalažemo da svatko može doživjeti rad što je moguće smislenijim. Rad svih radon posobnih ljudi stvara uvjete za funkcioniranje gospodarstva i socijalne države.
Stoga svi odlučno težimo za punim zaposlenjem. Ono je cilj gospodarske i drštvene politike oko kojega se posebno odgovorno moraju truditi država i tarifni partneri. Zagovaramo povečanje kvalitete rada u Republici Hrvatskoj te da ta povećanja kvalitete rada budu i međunarodno cijernjena po europskim standardima.
Težimo za fleksibilnim oblicima radnog vremena koji mogu rasteretiti tržište rada i samanjiti nazaposlenost.
Pojačana ponuda kvalificiranih radnih mjesta sa skraćenim radnim vremenom trebala bi olakšati spojivost rada, zvanja i obiteljskih obveza.
Odbijamo fleksibilne oblike rada kod kojih posloprimci ne mogu suodlučivati.
2.4. Školstvo i predškolske ustanove
U obitelji, prvome mjestu spoznavanja domovine i zajednice, treba povećati odgovornost roditelja za obrazovanje. Treba poraditi na pojačanju suradnje roditelj – škola, treba poticati aktivnost roditelja u radu škole.
Dječji vrtići i ostale predškolske ustanove moraju prije obveznog pohađanja škole, ravnajući se prema potrebi, podupirati, dopunjavati i rasterećivati odgoj u obitelji.
Profesionalnim obrazovanjem škola ispunjava samostalni zadatak u društvu kojega roditelji motraju partnerski podržavati.
Međunarodno utvrđena prava roditelja i djece zahtjevaju što slobodniji izbor škole za svu djecu. Zalažemo se za neograničeno pravo građana na obrazovanje.
Dinamične sposobnosti i ključne vještine treba razvijati učenjem kroz iskustvo u otvorenoj interdisciplinarnoj nastavi koja stvara smisao i konkretno priprema za budućnost.
Stoga nastavni planovi u budućnosti mogu biti kraći, zadržat će se osnovni i prošireni ciljevi kao i orijentacijski standardi za kvalitetu završnih školskih stupnjeva, a time i prava na upis.
Time se u pojedinoj školi dopušta autonomno oblikovanje školskog vremena.
Suradnja učenika i nastavnika morat će se urediti u smislu školske autonomije prema kriterijima za dobru školu i dobru nastavu. U to se ubrajaju visoki etos nastavnika, jasnoća ciljeva i veliki zahtjevi na rad, prilagodba metoda i kontrola učenja, solidarnost i suradnja, vođenje i delegiranje, pedagoški profil i bogati školski život kao inovacija i stručno usavršavanje nastavnika.
U našim uvjetima treba posebno obratiti pažnju na sve češće incidente između učenika i nastavnika. Ovdje treba razviti sustav sprječavanja incidenata.
Obrazovni profil za nastavnike i rukovoditelje treba iznova utvrditi u smislu jasnog postavljanja zadataka i suvremene profesionalnosti kako bi obrazovanje i usavršavanje odgovarali školskim zahtjevima i kako bi se upravni položaji i funkcije dodjeljivali prema kriteriju kvaliteta.
Razvoj škole povezan s gospodarskim sjedištem ojačat će autonomnu odgovornost školskih partnera za organizaciju pedagoški poželjnoga i financijski mogućega, a pobrinut će se i za stvaranje posebnih školskih profila. Kako bi se omogućila usporedivost pojedinih autonomnih škola, treba zadati opće standarde kvalitete i osigurati njihovo očuvanje.
Da škola ostane mjesto učenja za budućnost, ona ne treba samo knjižnice i infoteke, već mora oblikovati obrazovni proces pomoću novih komunikacijskih medija i ujedno pripremiti za njihovo svladavanje.
Školska se arhitektura oblikuje kao “izgrađena pedagogija”, a estetika i funkcionalna kvaliteta tako se međusobno povezuju da nastanu ergonomski-radno-higijenska radna mjesta i rekreativni prostori za učenike i nastavnike. Zalažemo se za stipendiranje deficitarnih zanimanja.
Zalagat ćemo se za uspostavu vertikale obrazovnog sustava od predškolskog sustava do sveučilišta. Ovakva vertikala pretpostavlja – subordinaciju i horiziontalnu koordinaciju u okviru takvog sustava.
Posebnu pažnju posvetit ćemo ulozi športa u odgoju djece za kojeg smatramo da upravo u okviru školstva treba postaviti bazu razvoja uspješne športske nacije kakvom smo Iido sada bili.
To znači stvoriti sve preduvjete u školama I u društvu za ostvarenje tog cilja.
2.5. Kultura, umjetnost i mediji
Domoljubna mreža će podupirati kulturni razvoj u najrazličitijim oblicima i institucijama. Smatramo da je naša kultura odraz civilizacijskog dosega naše zemlje i naših ljudi jer je kultura kako povijesno naslijeđena tradicija, tako i životna manifestacija današnjice.
Hrvatska mora nastojati da bude prepoznata kao značajna kulturna nacija. Mi ćemo poticati sve vrijedne kulturne resurse u svrhu zaštite nacionalnog identiteta, a umjetnost i kultura trebale bi biti sastavni dio obrazovanja koji širi horizonte naše djece i dalje razvija naše kulturno nasljeđe.
Mi uočavamo polarizaciju društvenog miljea na kulturni i primitivizam te se zalažemo da se svima omogući aktivno i pasivno bavljenje umjetnošću, kao i to da učinimo pristupačnim sudjelovanje u uživanu hrvatskih kulturnih dobara.
Mi se zalažemo za državnu potporu kulturi, ali i za privatnu inicijativu neophodnu za živost i raznolikost područja kulture.
Mi zapažamo i ističemo sraz urbane i ruralne kulture te se protivimo nasilnom nametanju globalne i lokalne nekulture u Hrvatsko kulturno tkivo.
Posebnu pažnju poklonit ćemo zalaganju za slobodno izražavanje mišljenja, znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva te za obranu pune autonomije svih ustanova
civlnog društva: sveučilišta, kulturnih i crkvenih ustanova, sportskih, sindikalnih i drugih građanskih udruga.
Podržavamo slobodu izražavanja u medijima, zaduženim za informiranje građana, ali se zalažemo da mediji u svom obraćanju javnosti iznose istinu, sukladno postojećim i dopunjenim propisima.
Zalažemo se za ukidanje HTV pretplate, koju građani moraju plaćati neovisno dali ju gledaju ili ne. Često putem prisile ili ovrhe preko FINE.
Sve televiztijske kuće neka se financiraju reklamiranjem, uz dotaciju za posebne namjene iz proračuna države i na druge načine. 2.6. Vanjska politika 1. Zalažemo se za mir u Svijetu, za miroljubivo rješavanje međudržavnih nesuglasica i sporova i za međunarodnu toleranciju. Svaka država ima pravo na svoja vlastita politička uvjerenja, pod uvjetom da time ne ugrožava druge države i narode. Osnova vanjske politike je izgradnja i održavanje dobrih odnosa sa svim državama Svijeta, na načelima potpune međusobne ravnopravnosti i uvažavanja.

Valja posebno razvijati dobrosusjedske odnose sa susjednim državama Slovenijom, Mađarskom, Italijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.
S BIH naša vanjska politika mora uspostaviti kompleksnije odnose, jer tamo živi najveći dio hrvatskog naroda izvan domovine. Tamo ćemo se u prvom redu zalagati za reviziju Daytenskog sporazuma: dosljedno federalno uređenje cijele BIH s više federalnih jedinica s nacionalnim većinama, dvodomni državni parlament (u ključnim državno-političkim pitanjima odluke se moraju donositi konsenzusom zastupnika triju naroda), vrlo široku kulturnu i političku autonomiju federativnih jedinica (s vlastitim skupštinama, vladama, upravom i sl.).
Zalažemo se da jedan od pripriteta hrvatske vanjske politike bude zaštita hrvatskih gospodarskih interesa u Svijetu, a u sklopu toga traženja tržišnog prostora u inozemstvu za plasman hrvatskih proizvoda i usluga.
Očito je da se treba oštro suprotstaviti svim posezanjima za hrvatskim tlom. >Protiv smo povlastica strancima i etničkim grupama, a koje bi dodatno opterećivale ionako već prezadužene hrvatske građane.
Suprotstavit ćemo se uvlačenju Hrvatske u svjetska ratna žarišta, iskrivljavanju slike o Hrvatskoj, prekrajanju njene povijesti i karaktera Domovinskog rata od strane bilo koga.
Zalažemo se za temeljito istraživanje svih ratnih zločina protiv hrvatskog naroda u povijesti, te traženje ratne odštete od Srbije i Crne Gore, kao i kazneni progon za sve počinitelje zlodjela protiv hrvatskog naroda.
2.Znajući da danas u Svijetu izvan granica domovine živi još jedna iseljena Hrvatska, zalažemo se da ti naši iseljenici svoju matičnu domovinu osjećaju kao svoju zemlju punu mogućnosti I izazova.
Bilo bi neprimjereno nakon negativnih iskustava iz nedavne prošlosti, pozivati naše građane izvan Domovine da se sa svojim znanjem i kapitalom vrate, a ne pružiti im garancije za njihov kapital i izgraditi državno pravne uvjete za sigurno ulaganje.
Zato se Hrvatska domoljubna mreža zalaže za potopuno transparentne odnose s brojnim iseljeničkim zajednicama i hrvatskim građanima koji privremeno rade ili iz drugih razloga borave u inozemstvu. Pokidane veze i izgubljeno povjerenje iseljeničkih zajednica u hrvatsku vlast želimo vratiti promicanjem novih odnosa zasnovanih na iskrenosti, otvorenosti i uzajamnom povjerenju, ali i pružanjem novih šansi za život, rad i ulaganje u Hrvatsku.
3.Politizacija Haaškog tribunala je postala razvidna posljednjih godina. Puno činjenica nam govori da “naklonost” ovog suda nije na strani Hrvatske i hrvatskog naroda Zato se u okviru Ustavnog zakona o odnosima građana Hrvatske prema Haaškom sudu, zalažemo za međunarodnu “depolitizaciju” tog suda i tražimo jasne naznake da se Hrvatska tretira kao žrtva velikosrpske agresije, što ona i jeste, a što je poznato svim relevantnim europskim institucijama, političarima i građanima. Mi tražimo jasno razgraničenje između agresora i žrtve. U tom smislu tražimo da se utvrde zločini uBIH koje su počinili protasgonisti ipristaše velikosrpske agresije, ali i zločini počinjeni i od drugih vojnih, paravojnih i drugih organizacija i pojedinaca.
Uz poštivanje međunarodno preuzetih obveza, zauzet ćemo se za kritičko propitivanje konkretnih procedura, odluka i oblika “suradnje” u kojima Republika Hrvatska nije tretirana kao partner, već kao puki izvršitelj naloga haaškog tužiteljstva.
2.7. Ljudska i manjinska prava
Nacionalne manjine imaju i prema hrvatskom Ustavu zagarantirane ljudske slobode po najvišim europskim standardima. Domoljubna mreža, cijeneći slobodu i dostojanstvo pojedinaca kao snajvišu civilizacijsku stečevinu, želi pomoći svima da se, zadržavajući svoje posebnosti I kulturna obilježja, uključe u Hrvatsko društvo. Mi želimo našom politikom jamčiti pravo Hrvata na domovinu, kulturni identitet i sigurnost. Ali istovremeno u našem društvu moramo osigurati razumijevanje, poštivanje I međuljudsku solidarnost prema strancima. Dakako, svaki stranac ne može dobiti pravo boravka u našoj domovini, ali svaki stranac u Republici Hrvatskoj ima pravo na pravedni postupak dostojan čovjeka.
Neograničenog useljavanja na teret hrvatskog stanovništva ne bi smjelo biti. Ne smije se svakom strancu, koji to želi, dozvoliti trajni boravak u Hrvatskoj.
Naša politika mora osigurati da broj stranaca ne prijeđe sposobnost prihvaćanja hrvatskog tržišta rada, školskog sustava i regionalnog stambenog tržišta. Zato potrebne postupke treba provesti uz poštivanje ljudskih prava i na način na koji to zahtjeva pravna država, ilegalno useljavanje treba suzbijati i spriječavati svim sredstvima pravne države. Dakle, ne postoje nikakvi politički ili drugi razlozi da se poštivanje ljudskih i manjinskih prava u našoj zemlji ne prilagodi konvencijama i običajima koji vrijede u Europskoj uniji. Našim političkim i javnim radom pokušat ćemo (kao pojedinci i kao mreža) pridonijeti stvaranju ozračja snošljivosti prema svim oblicima i vrstama društvene kritike, kritike vlasti i potpunog slobodnog izražavanja mišljenja i uvjerenja.
2.8. odnos države i crkve (vjerskih zajednica)
Zalažemo se za tijesnu suradnju države i crkava koje djeluju na dobrobit građana. Zauzimamo se za slobodne mogućnosti razvoja crkava i vjerskih zajednica sukladno Ustavu, zakonima i ugovorima, kao i za mogućnost vjerskog obrazovanja mladih ljudi u školi. Zalažemo se i podržavamo nesmetano djelovanje Hrvatske pravoslavne crkve, koja još do sada nije dobila odobrenje za rad i djelovanje.
Katolička crkva najveća je vjerska zajednica u Hrvatskoj pa zbog toga i ima posebno značajnu ulogu. Zbog njezine povijesne, kao i aktualne duhovne, kulturne i socijalne uloge u stvaranju hrvatske države i razvoju hrvatskog društva, suradnmju s njom smatramo prioritetom I mjerilom suradnje s drugim vjerskim zajednicama i organizacijama.
3. ORGANIZACIJA I RAD HRVATSKE DOMOLJUBNE MREŽE
Naš je pragmatični politički cilj sudjelovanje u izborima te stalno političko djelovanje sa svrhom davanja društvenog i političkog doprinosa rješavanju aktualnih društvenih, privrednih, gospodarskih i drugih problema Republike Hrvatske.
Rezultati istraživanja javnog mnijenja pokazuju da preko pedeset posto građana ne vidi u postojećim strankama i političarima vlastite predstavnike i zastupnike.
Upravo je ta skupina naša ciljna skupina! Mi ne želimo “otimati” aktiviste i birače drugim strankama I koalicijama, ali primjenjujemo politiku “otvorenih vrata”, tj. omogućavamo pristup Hrvatskoj domoljubnoj mreži i ljudima koji su ranije pripadali drugim strankama I političkim opcijama.
Da bismo mogli zagovarati i biti spremni za istinsko političko natjecanje s drugim političkim subjektima (strankama i neovisnim listama), podržavamo slobodu natjecanja ljudi, programa, projekata i inicijativa unutar Hrvatske domoljubne mreže.
Cijeneći ulogu koju neovisni i vjerodostojni mediji imaju u razvoju gospodarstva, društva i demokracije, zalažemo se za načelo javnosti rada i javne odgovornosti Hrvatske domoljubne mreže u cjelini, njenih upravnih tijela i pojedinaca. Slobodan pristup informacijama i razvoj prtnerskih odnosa sa “sedmom silom” od vitalne važnosti za ugled naše mreže i za razvoj hrvatskog društva. Nedovoljna zastupljenost mladih ljudi i žena u suvremenoj hrvatskoj politici razlog je zbog kojega pri izboru stranačkog vodstva i predlaganju predstavnika mreže za javne položaje želimo prakticirati “afirmativnu akciju” (tzv. pozitivnu diskriminaciju): uvrštavanjem barem jedne trećine mladih ljudi iIi žena na sve izborne liste.
Netransparentni sustav i praksa financiranja stranaka i izbornih kampanja jedan su od temeljnih pojavnih oblika sukoba interesa i zloupotreba položaja u tranzicijski zemlja-ma, pa tako i u Hrvatskoj. Zalažemo se za usvajanje zakona koji će jamčiti potpunu transparentnost sustava i prakse financiranja stranaka, a po uzoru na zapadno-europska iskustva.
Stranka se financira članarinom, državnim dotacijama, dobrovoljnim prilozima I darivanjima ten a drugi, zakonom dozvoljen način.
Bilo kakva davanja Stranci ne mogu biti uvjetovana, niti smiju prouzročiti promjenu političkog programa ili promjenu političkog djelovanja.
Financijsko poslovanje stranke (mreže) pod nadzorom je upravljačkih tijela kojima se dostavljaju cjelovita godišnja izvješća. Hrvatska domiljubna mreža je politička zajednica građana, političkih stranaka, udruga i pojedinaca koji imaju slične ili jednake poglede na društveni život, društvena zbivanja i društvene odnose, koji se okupljaju radi zajedničkog djelovanja na izgradnji boljeg društva i društvenih odnosa, te oživotvorenja vjekovne težnje hrvatskog naroda da sami vladaju svojom državom i sveukupnim društvenim bogatstvom a ne da njome vladaju tuđinci, da stvaraju uvjete za primjereni životni standard svim građanima, sigurnost življenja i rada, socijalnu sigurnost, te razvoj svih područja društvenog života.
Hrvatska domoljubna mreža je društvena organizacija u kojoj vladaju: međusobno razumijevanje, potpomaganje, povjerenje i poštivanje; red; dosljednost u provođenju poli-tičkih ciljeva, programa, odluka i dogovora; poštenje; samoprijegoran i dobrovoljan rad za društvenu dobrobit, kao i ostale vrline koje su utkane u političke ciljeve Hrvatske domoljubne mreže.
Svaki član i članice Hrvatske domoljubne mreže dužni su uredno izvršavati sve obveze, odluke i dogovore. Eventualno neizvršavanje obveza i zaduženja samo po sebi dokazuje da dotična osoba, stranka, uduga ili pojedinac ne podržava zacrtanu politiku I programe mreže, te da nije podobna za njenog člana.
Član ili članica se ne može zadužiti s onim što objektivno ne može izvršiti, što premašuje njegovu fizičku i intelektualnu moć i sposobnist. Rad u mreži ne plaća se, osim u izuzetnim slučajevima.
Pod izuzetim slučajevima podrazumijeva se stručan i stalan profesionalan rad s punim radnim vremenoim koji je kao takav utvrđen odlukama nadležnih tijela, a čijim obavljanjem djelatnik osigurava svoja radna prava i osnovne osobne prihode, odnosno primanja.
U izuzetim slučajevima spade i autorski rad, kao i drugi oblik rada koji se uobičajeno nadoknađuje.
Sudjelovanje u radu tijela mreže, u pravilu se ne nadoknađuje. Materijalni i drugi troškovi članova tijela (putni troškovi, materijalni troškovi, izravni telefonski troškovi, dnevnice i dr.) naknađuju se ako su prethodno odobreni i ako su za njih osigurana sredstva.
Moralna je obveza članova i članica međusobno potpomaganje u sveukupnom djelovanju i životu, te svekoliko zajedničko djelovanje.
Uspjeh Domoljubne mreže ne želimo mjeriti samo pokazateljima popularnosti I stopama odobravanja na še politike, pa ni izbornim rezultatima.
Uspjeh želimo mjeriti i razvojem i poštovanjem specifične vrste stranačkog morala koji bi se trebao temeljiti na ovim etičkim imperativima:
Tretiranje drugih s uvažavanjem, poštovanjem, dostojanstvom i građanskom uljudnošću.
Težnja ka izvrsnosti – nikad se ne zadovoljiti s postojećim.
Uvažavanje i poticanje različitosti i raznolikosti među članovima, članicama i simpatizerima Domoljubne mreže.
Doprinosi svojom osobnom izvrsnosti i radinošću timskom radu i uspjehu. Preuzmi na sebe rizik kreativnosti, uzsvijest da se povremeno javljaju pogreške.
Javni stranački angažman znači odgovornost, privilegij i moć: podijeli ih sa stranačkim kolegama i prijateljima.
Preuzmi odgovornost i prenesi na druge (delegiraj) vlastiti i položajni autoritet. Pruži i primi konstruktivnu kritiku i povratnu informaciju.
Uloži napor u vlastito obrazovanje i razvoj – mi ćemo to cijeniti i u tome te podržati. Sačuvaj i s drugima podijeli dobro raspoloženje i osječaj za humor.
Hrvatska domoljubna mreža surađivat će s drugim strankama i udrugama građana u onim pothvatima kojima se društveni problem i pojave rješavaju sukladno političkom program I političkim pogledima Domoljubne mreže.
Hrvatska domoljubna mreža je svjesna da sama ne može mijenjati društvene procese i pojave, zbog toga će nastojati pridobivati podršku većine građana te građanskih udruga, udruženja i organizacija. U rješavanju društvenih problema i pitanja ne isključuje se suradnja s drugim strankama. Javni zavjet hrvatskim građanima 1.Ako nam poklonite povjerenje, dajemo riječ svima Vama, ali i svima onima koji su sanjali, stvarali i ginuli za Lijepu Našu, da ćemo javne službe obnašati zalažući se isključivo za opće dobro i blagostanje građana Hrvatske i da ćemo sve svoje osobne, profesionalne i obiteljske interese podrediti potrebi služenja općem dobru i vlastitom narodu. 2.Obvezujemo se da ćemo u privatnoj, službenoj i javnoj komunikaciji izbjegavati sve one pojmove i titule koje stvaraju dojam da je vlast vrednija i iznad građana, koji se stoga nazivaju pukom i ili pučanstvom, dok službenici sebe oslovljavaju vrhovnicima, visokim državnim dužnosnicima, čelnicima i sl. 3.Javno se obvezujemo na podnošenje neopozive ostavke u slučaju da nam se dokaže sudjelovanje u bilo kojem nepotističkom, korupcionaškom ili kriminalnom skandalu ili primanju prihoda ili darova, a što se kosi sa zakonskim propisima i građanskim moralom. 4.Obvezujemo se da u obnašanju javnih dužnosti i uloga nikada nećemo iznevjeriti vlastitu riječ ili obećanje dano javno. 5.Obvezujemo se zalagati za ukidanje svih zakonskih odredbi i drugih propisa koje državnim službenicima, dužnosnicima i zastupnicima daju povlašteni položaj u odnosu na ostale građane.

HRVATSKA DOMOLJUBNA MREŽA PAMTI PROŠLOST, A BRINE ZA BUDUĆNOST HRVATSKOG NARODA I DRŽAVE

Ivan  Lipak