By U posljednje vrijeme hrvatska javnost preko kontroliranih javnih i komercijalnih medija zapljusnuta ja promidžbenom kampanjom koja se vodi iz vodeće tvrtke u državnom vlasnistvu Hrvatske elektroprivrede d.d. Tako se u dva vodeća dnevnika „Jutarnjem listu“ i „Večernjem listu“ objavljuju reklamne poruke na čitavim stranicama, a na jednoj od vodećih komercijalnih televizijskih postaja NovojTV udarni večernji dnevnik ne počinje s najvažnijim vjestima nego sa skupim dugim jednominutnim spotom Hrvatske elektroprivrede. Postavlja se pitanje koji je motiv ove sustavne promidžbene kampanje najvažnije strateške tvrtke u državnom vlasništvu koja za tu svrhu izdvaja godišnje čak 80 milijuna kuna.
U svakom slučaju motiv ove reklamne kampanje ne može biti pridobijanje novih potrošača, jer HEP sa strujom ulazi praktički u svaku kuću u državi, a strana konkurencija ima tek zanemariv udio u potrošačkoj populaciji. Motiv prema tome može biti orkestrirano odvraćanje pozornosti javnosti, odnosno vodećih medija od stvarnih problema s kojima se HEP nekoliko posljednjih godina suočava. Da uistinu u tvrtki kojoj je vlasnik hrvatska država mnogo toga ne funkcionira kako bi se trebalo očekivati pokazalo je nekoliko posljednjih događaja. Prije svega radi se o požaru početkom godine u Hidroelektrani Plat kod Dubrovnika pri čemu je smrtno stradalo troje djelatnika. Višemjesečna istraga otkrila je niz propusta odgovornih osoba, a jedan od najodgovornijih koji je zadržan u istražnom pritvoru Nikola Rukavina član je šesteročlane Uprave HEP-a. Usput rečeno ozbiljna havarija u HE Zakučac koja se dogodila prije tri godine pri čemu je počinjena golema materijalna i financijska šteta uopće nije istražena a niti kazneno procesuirana. U to spada i višekratni nestanak struje potrošaćima u zapadnom dijelu Zagreba, koji je očito posljedica nestručnog održavanja kabelske mreže.
Nezadovoljstvo radom Uprave HEP-a kao strateške državne tvrtke ne može se pronaći u kupljenim medijima, a niti u funkcioniranju unutarnje kontrole. Uposlenici zato pribjegavaju pisanju anonimnih pisama kao jedinom načinu ukazivanja na stvarno stanje u tvrtki. Tako u pismu premijeru Andreju Plenkoviću anonimni sindikalni povjerenik ukazuje na makinacije predsjednika Uprave Frane Barbarića oko nabave niskonaponskih i srednjenaponskih kabela. Prije sedam mjeseci pokrenut je zahtjev za nabavu kabela koji stoji na stolu Frane Barbarića i člana Uprave Saše Dujmića, ali natječaj još uvijek nije raspisan jer Frane Barbarić i Saša Dujmić rade na tome kako bi se promijenila specifikacija za odabrane dobavljače, pa čak i inozemne, preskačući proizvođače u Hrvatskoj. U tom pismu premijeru Plenkoviću se najavljuje da će Sindikat HEP-a pokrenuti akciju za opoziv Frane Barbarića s mjesta predsjednika Uprave HEP-a, jer ne ispunjava jedan od glavnih uvjeta iz natječaja, a to je 10 godina iskustva na rukovodnim funkcijama. U jednoj drugoj anonimki ukazuje se da Frane Barbarić i Saša Dujmić dogovaraju nabavu kabela s trgovcima i ucijenjuju ih provizijama. Spominje se skandalozan podatak da je Frane Barbarić na sjednici Uprave donio odluku o doniranju 350.000 kuna fašniku u Samoboru dok je obiteljima stradalih zaposlenika u HE Plat određeno 300.000 kuna. U pismu se kaže da je „strahovlada u HEP-u prešla sve granice normalnog i uljuđenog poslovnog ponašanja“. Treće anonimno pismo upućeno je premijeru Plenkoviču i ministru Ćoriću. Na njih se apelira da konačno nešto učime i prekinu anarhiju i samovolju u HEP-u. Ukazuje se da je u posljednjih mjesec dana HEP napustilo desetak vrsnih stručnjaka, a glavni razlo njihovog odlaska je ponašanje i vođenje HEP-a u režiji predsjednika Uprave Frane Barbarića koji se ponaša bahato i bezobrazno. „Uprava HEP-a ne funkcionira, odluke se uopće ne donose, investicije stoje, a jedino što Frane Barbarić radi kupuje sve medije kojima je podijelio desetke milijuna kuna kako ne bi pisali o njegovim makinacijama i kriminalu koji provodi u HEP-u“, kaže se u tom pismu.
Treba podsjetiti da je Milanovićeva Kukuriku koalicija 2013. godine odobrila HEP-u poskupljenje električne i toplinske emergije za 25 odnosno 30 posto na ime novih investicija. To je bio ozbiljan udar na standard građana, ali otada ni jedna nova investicija nije realizirana. Međutim zato je prosječna neto plaća 430 zaposlenih u 2013. godini iznosila za hrvatske prilike vrtoglavih 25.000 kuna, da bi 2017. godina spala i dalje ne visokih 10.000 kuna. Sve se to događa jer Plenkovićeva Vlada uopće nema nikakvu energetsku strategiju, a najbolji dokaz je sam ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na tu dužnost došao po nakaradnoj Plenkovićevoj personalnoj politici po kojoj nije važna struka nego stranačka i osobna lojalnost. Po toj liniji na čelo HEP-a kao predsjednik Uprave došao je pravnik i Plenkovićev zavičajni zemljak Frane Barbarić. Tomislav Ćorić. je istureni igrač moćnog privatnog energetskog lobija okupljenog oko Prvog plionarskog društva (preimenovan u Energia Naturalis) kao glavnog snabdjevača Hrvatske ruskim plinom. Tomislav Ćorić očito ima velike ambicije bez pokrića jer je nedavno sudjelovao u raspravi o uvođenju eura u Hrvatsku, iako za to nema nikakvih stručnih kvalifikacije, ima snažnu poslovno-financijsku logističku potporu. moćnog lobija.
U ovom trenutku ključno je pitanje uništava li Frane Barbarić kao predsjednik Uprave HEP-a na namjerno svoju ruku ključnu energetsku državnu tvrtku ili u suradnji s ministrom Tomislavom Ćorićem prešutno opstruira gradnju novih proizvodnih kapaciteta. Sve to u cilju da bi HEP postao plijen Prvog plinarskog društva pod kontrolom ruskog Gazproma, kao što se to slično pod pritiskom ruskog financijskog kapitala dogodilo s „Agrokorom“. Na takav scenarij upućuju neminovne financijske činjenice. HEP je u samo tri godine od 2015. do 2018. godine zabilježio pad dobiti s 1,624.000.000 kuna na 363,946.000 kuna u 2018. godine, odnosno za 1,2 milijardi kuna. Ukupne kratkoročne i dugoročne obveze HEP-a dostigle su svotu od 8,9 milijardi kuna, čime su se skoro izjednačile s ukupnim prihodom od 9,4 milijardi kuna. Dobit HEP-a iznosila je 2015. godine1,6 milijardi kuna, a 2018 godine samo 350 milijuna kuna. S druge strane ako se usporedi prihod HEP-a u 2018. godine od 9,4 milijardi kuna s prihodom PPD-a koji je na startu iznosio 50 milijuna kuna a sad iznosi 8,1 milijardu kuna, onda se postavlja logično pitanje: Hoće li mala riba progutati veliku i kolika je tu odgovornost predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića, predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Gorana Granića, ministra energetike Tomislava Ćorića i konačnog samog premijera Andreja Plenkovića.
Anđelko Jeličić
