Ministar Ćorić ne smije zadržati svoj resor nakon niza afera i negativnog poslovanja…

Najblaže rečeno čudno je da je voditelj izborne kampanje Hrvatske demokratske zajednice na ovim izborima bio potpredsjednik stranke i aktualni ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, iako je u predizbornoj kampanji bio duboko eksponiran u nekoliko afera od kojih je u jednoj uhićena državna tajnica u ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac. Ta činjenica da je Tomislav Ćorić bez obzira na brojne korupcijske i nepotističke afere u koje je umiješan ostao i dalje favoriziran kod  predsjednika stranke i premijera Andreja Plenkovića s jedne strane govori o njegovoj moći koja ga štiti kao nedodirljivog a s druge strane o predsjedniku HDZ-a i premijeru kao osobi koju bahati ministar Tomislav Ćorić drži pod kontrolom.

 

Postavlja se logično pitanje može li takav Tomislav Ćorić koji je kao drugi na stranačkoj listi u VII izbornoj jedinici sigurno izabran na ovim izborim za zastupnika u Hrvatskome saboru i kao takav i dalje ostati, ako HDZ bude formirao koalicijsku vladu, na čelu sadašnjeg resora. To je naravno hipotetsko pitanje, ali nije nimalo beznačajno jer je status energetike zbog raznih razloga od strateškog državnog značaja. Tomislav Ćorić ga je u njegovom mandatu ozbiljno doveo u pitanje svojim djelovanjem, a još više nedjelovanjem. Treba na prvom mjestu podsjetiti da je u samo nekoliko godina dakle za vrijeme njegovog mandata Hrvatska ozbiljno ugrozila svoj energetski suverenitet, jer je prvo naslijeđenom politikom prepustila najvažniju državnu tvrtku INU mađarskom MOL-u, a uz to otezanjem LNG terminala na Krku povećala zavisnost od uvoza ruskog plina. Javna je tajna da je Tomislav Ćorić ne potajni nego javni igrač moćnog energetskog lobija na čelu s Prvim plinarskim društvom koje je sklopilo višegodišnji ugovor za uvoz plina s ruskim Gazpromom. Štoviše i ono malo vlastite nafte koja se dosad prerađivala u hrvatskim rafinerijama Tomislav Ćorić je preusmjerio prema mađarskim rafinerijama, čime je zapečaćena sudbina sisačke rafinerije.

 

I najnovija afera s vjetroelektranama u kojoj je pogodovano jednom hercegovačkom poduzetniku koji bi državnim poticajima trebao zaraditi u desetak godina čistih milijardu kuna ide na dušu Tomislavu Ćoriću. Međutim u toj aferi koja je dovela do uhićenja Josipe Rimac po dosad objavljenim podatcima umiješana je i bliska suradnica premijera Andreja Plenkovića. Premijer je dosad vješto izbjegavao osobnu umiješanost u bilo koju od korupcijskih afera koje prate njegov mandat, ali je ostala upitna njegova uloga u aferi “Borg” povezanoj s bankrotom Todorićevog “Agrokora”. Nakon ovih izbora tako važan strateški resor kakav je dosad vodio Tomislav Ćorić ne smije nikako ostati pod njegovom kontrolom uz privolu dosadašnjeg premijera. On je štitio Tomislava Ćorića, dok je istodobno i za manje korupcijske skandale iz Vlade otišlo ukupno 14 ministara.

 

U svim državnim energetskim tvrtkama koje spadaju u resor Ministarstva okoliša i energetike za vrijeme mandata Tomislava Ćorića zabilježeni su negativni rezultati o kojima smo dosad u nekoliko navrata pisali. Takvo je stanje prije svega u HOPS-u (Hrvatski operator prijenosnog sustava). HOPS je najvažniji segment energetske djelatnosti, pa je zato Tomislav Ćorić smijenio dosadašnjeg predsjednika uprave HOPS-a što ga je postavio direktor HEP-a Frane Barbarić i doveo svojeg čovjeka Tomislava Plavšića. Otkako je on stupio na dužnost svi glavni pokazatelji poslovanja HOPS-a u prošloj godini su negativni. Ukupni prihod pao je s 1,76 na 1.72 milijarde kuna, neto dobit sa 176 na 132 milijuna kuna, dobit prije amortizacije, kamata i poreza sa 566 na 532 milijuna kuna, izvoz sa 151 na 119 milijuna kuna, kratkotrajna potraživanja su porasla sa 30 na 68 milijuna kuna, obveze prema dobavljačima su porasle s 241 na 382 milijuna kuna, dugoročna obveze su porasle s 420 na 426 milijuna kuna, a kratkoročne sa 631 na 737 milijuna kuna. Koeficijent likvidnosti pao je s 0,88 na 0,79,  a koeficijent ubrzane likvidnosti s 0,87 na o77. Uočljiv je podatak u poslovanju HOPS-a u 2019 godini o visokom porastu obveza prema dobavljačima u koju kategoriju spadaju fiktivni računi, pa se postavlja pitanje gdje je novac. Je li novac u nekretninama direktora, ili je završio u financiranju kampanja HDZ-a, HNS-a i SDP-a, tko  je alfa-mužjak u HOPS-u koji je nepotizmom uposlio članove svoje bliže i šire obitelji i svojih prisnih prijatelja. Na ta pitanje također bi trebao odgovoriti odlazeći ministar okoliša i energetike. Njegovo djelovanje svodilo se ne na razvoj njegovog resora nego na srozavanje tog sektora u čemu je odgovornost i premijera Andreja Plenkovića.

 

Po najnovijem izvješću to se odnosi i na JANAF kojemu je na čelu uprave Dragan Kovačević iz HNS-a i na Plinacro s predsjednikom uprave Ivicom Ararom (HDZ).   U JANAF-u ukupni prihod u 2018. godini iznosio je 781 milijun kuna,a u prošloj godini 714 milijuna kuna, neto dobit sa 303 na 261 milijun kuna, EBITDA sa 480 na 452, izvoz sa 484 na 435 milijuna kuna, dugoročne obveze porasle su sa 82 na 88 milijuna kuna, a kratkoročne obveze sa 143 na 161 milijun kuna. JANAF-u je koeficijent tekuće likvidnosti pao sa 4,81 na 3,73, a koeficijent ubrzane likvidnosti sa 4,66 na 3,51.  Slično je stanje i u tvrtki Plinacro. Ukupni  prihod sa 477 pao je na 300 milijuna kuna, neto dobit sa 77 na 15 milijuna kuna, EBITDA sa 257 na 198 milijuna kuna, jedino su dugoročne obveze smanjene sa 1,13 milijadi na 1,01 milijardi kuna, ali su kratkoročne povećane sa 270 na 352  milijuna kuna. Koeficijent tekuće likvidnosti pao je sa 305, na 1,52, a ubrzane likvidnosti sa 2,95 na 1,45.

Vjekoslav Krsnik